U uvodu u svoj rad autori ističu da je već dugo poznato da su
stanovnici siromašnijih zemalja religiozniji, a oni bogatih manje
religiozni. No postavljaju pitanje koja je od tih pojava prethodila
drugoj.
Naime, neki sociolozi zastupali su tezu da siromaštvo podiže razine
religioznosti, a bogatstvo smanjuje. Primjerice, Emile Durkheim je
tvrdio da religioznost slabi kada tehnološki razvoj zadovolji ljudske
materijalne potrebe. Neki drugi pak smatrali su da promjene u
religioznosti mogu biti poticajne za ekonomski rast. Primjerice, Max
Weber je smatrao da je protestantska etika, osobito kalvinistička, koja
je poticala vjernike da rade u sekularnom društvu, bila temeljni
pokretač za razvoj kapitalizma.
Napredak u 20. stoljeću
U novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Science Advances,
znanstvenici su koristili podatke anketa European Values Survey i World
Values Survey koje su prikupljene od 1990. do danas, a uključivale su,
između ostalog, brojna svjetonazorska pitanja – od onih o obiteljskim
vrijednostima do onih o odnosu prema pobačaju, razvodu i
homoseksualnosti. O stavovima ljudi u desetljećima prije tog razdoblja
nastojali su donijeti zaključke na temelju ideje da bi oni morali
odražavati mjesto i vrijeme njihova rođenja. Studija je provedena na
uzorku od 109 zemalja širom svijeta.
Autori u uvodu ističu da su rezultati njihove analize pokazali da je
porast nereligioznosti u prošlom stoljeću generalno prethodio
gospodarskom rastu.
”Naši nalazi pokazuju da sekularizacija prethodi ekonomskom razvoju, a ne obratno”, rekao je za Phys.org voditelj istraživanja Damian Ruck, s University of Bristol.
Tolerancija i ljudska prava
No koautor studije, dr. Alex Bentley s University of Tennessee,
upozorava da to ne znači da sekularizacija doslovno uzrokuje gospodarski
rast jer su oba fenomena mogli uzrokovati neki treći čimbenici i to s
nekim vremenskim odmakom. Naime, autori ističu da je studija također
utvrdila da su tolerancija i razvoj ljudskih prava u 20. stoljeću još
snažnije povezani s ekonomskim razvojem. Ove korelacije ostale su snažne
čak i kada su isključili čimbenike kao što su obrazovanje i kulturno
nasljeđe. Iz toga se može zaključiti da je glavni pokretač uspjeha u
društvu u biti tolerancija, što je za očekivati. Primjerice, jasno je da
je jačanje jednakosti žena, uključujući i pravo na razvod i planiranje
obitelji, omogućilo njihov snažniji doprinos društvu i gospodarstvu.
”Sekularizacija vrlo često ide zajedno s većom tolerancijom prema
homoseksualnosti, pobačaju, razvodu i sl.”, rekao je dr. Ruck.
Ipak, smatra da njihova studija ne znači da religiozna društva ne mogu biti gospodarski uspješna.
”Vjerske institucije moraju pronaći svoje vlastite načine modernizacije i poštivanja ljudskih prava”, poručio je.
Preuzeto sa Indexa