Analitičari ističu da BiH nije ni približno bila spremna za ovaj sporazum, te da su poslijedice po privredu daleko veće.
Bosna i Hercegovina je 2008. godine, prije primjene privremenog SSP-a
od carina na uvezenu robu inkasirala preko 650 miliona maraka (325
miliona evra).
Već naredne godine kada stupa na snagu SSP, koji je podrazumijevao
smanjenje sarina na robu iz EU inkasirano je tek 346 miliona
konvertibilnih maraka (183 miliona evra).
Narednih godina prihodi od carina se drastično smanjuju pa totalnim
ukidanjem carina 2013. BiH po ovom osnovu prikuplja tek 216 miliona
maraka (108 miliona evra).
Iz ovih podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) vidljivo
je da se primjenom SSP-a BiH odrekla preko 300 miliona maraka godišnje
(150 miliona evra), pa je tako za 10 godina izgubila više od 3 milijarde
maraka (1,5 milijardi evra) samo od carina na robu iz EU.
Ekonomista Željko Šajin kaže da BiH ni u kojem slučaju nije bila
spremna na primjenu SSP-a, te da je ušla u taj proces nespremna.
“Očito da smo mi naglo ušli u taj proces bez dovoljnih priprema, a
treba dobro znati da zemlje u razvoju kakva je i BiH, bez nekog
pripremnog perioda i prilagođavanja nekim novim okolnostima kako u
domaćoj ekonomiji tako i u međunarodnim okvirima ne može, što bi se
narodski reklo, ići grlom u jagode. Mi smo po svoj prilici u tom pogledu
išli grlom u jagode. Sad bi trebali neke stvari ispravljati iako je to
sad teško uraditi i tu smo lekciju skupo platili”, smatra Šajin.
Proizvodnja svinjskog mesa nije dovoljna čak ni za
potrebe svježeg mesa u mesnicama a za prerađivačku industriju uopšte
nema količina, kaže Nemanja Vasić
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su svojevremeno upozoravali da BiH
neće dobro proći ukoliko nespremna uđe u primjenu SSP-a, što se sada i
ostvarilo kaže Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore
BiH.
On ističe da je indirektna šteta, ona koja se odnosi na poljoprivredne grane, pogotovo na stočarstvo, daleko veća.
“Mnoge grane su uništene. Proizvodnja svinjskog mesa nije dovoljna
čak ni za potrebe svježeg mesa u mesnicama a za prerađivačku industriju
uopšte nema količina, a one grane koje su zaštićene u tom momentu kao
što je proizvodnja pilećeg mesa, najbolji su primjer da je to bilo
preuranjeno, jer je danas peradarstvo u BiH lider u regionu i
prerađivačka industrija u ovoj oblasti je lider u regionu a cijenovno i
tehnološki se nosima sa zemljama EU. To govori da je i ostale grane
trebalo zaštititi na određeno vrijeme”, kaže Vasić.
Kada je BiH trebala potpisati SSP govorilo se o milionskim fondovima i
direktnim sredstvima koja bi trebala pomoći domaćim poljoprivrednicima
da prevaziđu negativne poslijedice konkurencije iz EU.
Ipak ta sredstva nikada nisu stigla jer BiH nije ispunila ništa od potpisanog, a Šajin ističe da su za to krive domaće vlasti.
“Jer jednostavno naša nesređena politička situacija u BiH, naše
stalne svađe i stalna prijetnja nekim napetim situacijama su uzrok toga,
jer se zna da gdje god je nešto takvo, kapital tu ne ide. Jednostavno,
političari koji su vodili zemlju od tog doba na ovamo nose najveći dio
krivice što ti fondovi nisu bili realni i funkcionalni u BiH”, ističe
Šajin.