Prijedlog je u proceduru, kažu, upućen kako bi se brže i lakše
izmirivala dugovanja, a danas bi trebalo da ga razmotri Narodna
skupština RS.
– Cilj ove odredbe je brže i lakše izmirenje glavnog duga, prije
svega za one privredne subjekte koji imaju problem s likvidnošću, a
kojima je na ovaj način olakšano plaćanje dospjelih obaveza. Povjerilac
će brže doći do likvidnih sredstava, što će, u kombinaciji sa drugim
mjerama fiskalne politike, kao što su nove odredbe Zakona o rokovima
izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama, pozitivno uticati
na buduće ekonomske i poslovne tokove u Srpskoj – navode iz Vlade RS.
Brži opticaj novca
Kako ističu, novim zakonskim rješenjem značajno bi bila smanjena
stopa zatezne kamate sa 0,05 odsto na 0,03 odsto dnevno, a predlaže se,
takođe, da se ubuduće ne vrši korekcija glavnice stopom rasta
potrošačkih cijena, kao što to predviđa aktuelni zakon.
– Usvajanje novog zakona uticalo bi na povećanje brzine opticaja
novca. To je u situaciji izražene nelikvidnosti neophodno, uzimajući u
obzir zakonitost koja važi u monetarnoj ekonomiji, a koja se odnosi na
činjenicu da povećana brzina opticaja novca smanjuje potrebnu količinu
novca u opticaju, kojeg očigledno nema u našem platnom prometu. U tom
smislu, glavni ciljevi predloženog zakona su poboljšanje likvidnosti
ekonomskog sistema, transparentnost u poslovanju, uz eliminisanje
mogućih izazova prilikom naplate potraživanje – navodi se u obrazloženju
zakona.
Smatra se da bi brži novčani tok, nakon izmirenja dugova, pozitivno
uticao na ukupno poslovanje povjerilaca, odnosno na nabavku sirovina i
roba, rada i drugih troškova poslovanja, kao i povećano investiranje.
Tekuća likvidnost
Po posljednjim podacima Privredne komore RS, i u 2017. godini jedan
od najvećih problema privrede Srpske bio je nizak koeficijent tekuće
likvidnosti, a koji mjeri sposobnost vraćanja dospjelih obaveza u roku.
On je iznosio 1,05, što je tek nešto malo bolje u odnosu na prethodne
dvije godine. U 2016. godini on je, naime, iznosio 1,01, a u 2015.
godini 1,04.
– Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće
likvidnosti između 1 i 2, tada se vidi da je privreda Srpske na
marginama održavanja tekuće likvidnosti – navode iz Privredne komore.
Uprkos takvoj situaciji, poslovna zajednica u Srpskoj je i ranije
bila podijeljena povodom uvođenja ovakvih olakšica. Dok se sa jedne
strane pozdravlja svako rasterećenje privrede, sa druge strane oni koji
redovno izmiruju obaveze smatraju da se na ovaj način samo nagrađuju oni
koji kasne sa plaćanjima.
“Izolovane mjere”
Ekonomista Udruženja SWOT Marko Đogo smatra da samo obaranje stope
zatezne kamate ne može pomoći da se riješe hronični problemi privrede.
– Svakako je dobro da je Vlada donijela takvu odluku, posebno jer je
sa ovakvom stopom kod nas zatezna kamata jako brzo rasla i dostizala
glavnicu duga. Ono što nije dobro je što se to radi izolovano od svega
drugog što još treba uraditi po tom pitanju. Zatezna kamata je samo
jedna strana medalje i to bi trebalo da bude dio šireg konteksta
funkcionisanja pravnog sistema, koji bi omogućio da se potraživanja
mnogo brže isplaćuju. Ovako se ne izlazi u susret samo lošim platišama,
već na neki način amnestirate i sudove od odgovornosti što predmeti koji
treba da traju par sedmica ili mjeseci, kod nas traju godinama. Onda se
kao jedan od ventila, da se takva situacija smiri, koristi ta zatezna
kamata. Po meni, dobro bi bilo da su istovremeno napravljene neke
reforme koje bi omogućile da sistem bolje radi – ističe Đogo.