Kolege lideri,
dame i gospodo,
rat
protiv Ukrajine je ključni trenutak za Evropu. I moramo poći u susret
tom trenutku. Radi se, naravno, o očiglednom napadu na principe Povelje
UN-a. Principe
na koje smo se svi kolektivno obavezali. Ali također je to rat protiv
naših vrijednosti i rat protiv ideje ujedinjene i slobodne Evrope. Po
prvi put u našoj historiji svjedočimo napadu na jednu zemlju zato što ta
zemlja želi biti dijelom evropske porodice.
Suverena je odluka Ukrajine – i jasno izražena volja njenog naroda – da
prihvati vrijednosti naše Unije. Zbog toga se oni bore i za našu
slobodu i naše vrijednosti. Za demokratiju i vladavinu prava, slobodu
govora i slobodu određivanja vlastite sudbine. To
je ono za šta se Ukrajina bori – i to je ono što predsjednik Putin
nastoji ugasiti. Predsjednik Putin želi da zatre mir koji smo zajednički
gradili od kraja Drugog svjetskog rata i kasnije nakon pada Željezne
zavjese. To je, dame i gospodo, porijeklo ovog
rata. Vi ste ovdje na Forumu Globsec razgovarali o uzrocima ovog rata.
Dozvolite
mi stoga da budem jasna. Rusija je započela ovaj ničim izazvani i
neopravdani rat. Bez razloga je izvršila invaziju na Ukrajinu kako bi tu
zemlju
zbrisala s mape svijeta. Rusija odbija prihvatiti Ukrajinu kao
nezavisnu državu. Ali volja Ukrajine da se bori i bude slobodna
zapanjila je svijet. Njen narod je čvrsto uvjeren u to gdje pripada.
Narod Ukrajine godinama gradi pomake svoje zemlje ka Evropskoj
uniji i opet su i iznova dokazali svoju hrabrost i odlučnost. Nikad
nećemo moći pokazati jednaku požrtvovanost i hrabrost kao ukrajinski
narod. Ali možemo i moramo čvrsto stati na njihovu stranu.
Neposredna
potreba – kao što znate – je vojna pomoć u održavanju napora
Ukrajinskih oružanih snaga. Zato smo upravo predložili Akt za
proizvodnju streljiva
– skraćenica mu je ASAP. Želimo potaknuti našu odbrambenu industriju da
poveća proizvodnju prijeko potrebnih artiljerijskih projektila od 155mm
i 152mm. Svi oni koji su u mogućnosti trebaju osigurati dalekometnu
artiljeriju i sisteme naoružanja koji će pomoći
Ukrajini da ukloni razliku u dometu na bojištu u odnosu na napadačke
snage. Naša podrška također je potrebna i u vojnoj obuci ukrajinskih
snaga. Države članice ulažu značajne napore, a mi – na evropskom nivou –
također radimo svoj dio posla. Do kraja godine
ćemo obučiti 30.000 pripadnika i pripadnica oružanih snaga.
Drugo,
bilo je dosta govora o mirovnim planovima i primirjima. Iznad svega
mora stajati princip: ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Zajedno sa
Ukrajinom želimo
pravedan mir. Mir koji neće nagraditi agresora, već mir koji će
poštovati principe Povelje UN-a i pravo naroda Ukrajine da suvereno sebi
kroji budućnost. Predsjednik Zelensky je to vrlo jasno rekao. Primirje
koje će za rezultat imati zamrznuti sukob neće donijeti
trajni mir. Napokon, primirje je uspostavljeno nakon 2014., a znamo šta
se desilo s tim Sporazumom prošlog februara kada je Rusija izvršila
invaziju. Primirje bi bilo inherentno nestabilno i destabiliziralo bi
regiju duž linije kontakta. Niko ne bi ulagao,
ni obnavljao, a sukob bi ponovo mogao izbiti u svakom trenutku. Ne.
Pravedan mir mora biti rezultat povlačenja ruskih snaga i njihove opreme
s teritorije Ukrajine. Predsjednik Zelensky predložio je formulu za mir
koju svesrdno podržavamo. Sve i jedna od njegovih
10 tačaka zasniva se na Povelji i rezolucijama UN-a. Pozvao je zemlje
širom svijeta da se priključe i doprinesu toj formuli mira. Stoga je
poredak, utemeljen na pravilima, naše polazište za mir.
Pravedan
mir za Ukrajinu također mora biti trajan. A da bi mir za Ukrajinu bio
trajan, mora biti ojačan na dva ključna načina: Prvi podrazumijeva
garancije
dugoročne sigurnosti Ukrajine. Pozdravljam diskusije koje su u toku o
tome kako garantirati sigurnost Ukrajine. Postoje različiti modeli i
historijski primjeri koji se mogu upotrijebiti. Zbir takvih garancija
koje daju države sličnih stavova može ponuditi
ono što su neki nazvali “odvraćanjem putem odbijanja”. Drugim riječima,
tako što će se Ukrajini osigurati vojna oprema kojom će se zaštititi od
ruskih napada u budućnosti.
Ono
što je važno je da na kraju stvari budu jasne. Da bude jasno da će
prijatelji Ukrajine ostati dugoročno posvećeni njenoj sigurnosti. Takav
aranžman sa
sigurnosnim garancijama mora pratiti širi okvir demokratskih reformi
Ukrajine. Tu će ukrajinski put priključenju našoj Uniji igrati temeljnu
ulogu. Iako su svi bili svjesni da krećemo na izazovno putovanje, dali
smo Ukrajini kandidatski status. To je bilo
ispravno. Sada moramo ostati uz nju pri svakom koraku na tom putu.
Činjenica je da čak i dok se bore za opstanak, Ukrajinci usvajaju
ključne reforme za jačanje svoje demokratije. Ukrajina nastavlja
napredovati ka našoj Uniji mimo svih izgleda. A mi ćemo nastaviti
da izvršavamo svoj dio i da Ukrajinu dovedemo mnogo bliže i mnogo brže
ka pravednom i trajnom miru.
Danas
u Evropskoj uniji postoji nova svijest. Konačno shvatamo da nije
dovoljno samo čekati da se naši prijatelji izvan Unije približe nama.
Nije dovoljno
reći da su vrata otvorena. Moramo također preuzeti odgovornost da
države koje žele postati članice mnogo više približimo našoj Uniji.
Potresi koje je odaslao Putinov agresorski rat doprli su i do naših šest
partnera na Zapadnom Balkanu. Ali to nas je samo
još više zbližilo. Zapadnom Balkanu smo ponudili iste mjere
solidarnosti koje smo usvojili unutar naše Unije. Podržali smo ugrožena
domaćinstva da prebrode visoke troškove energije. Gradimo novu
infrastrukturu kako bi se smanjila ovisnost Zapadnog Balkana
o ruskim fosilnim gorivima. Ova praktična saradnja odvijala se
paralelno s napretkom na putu ka EU. Skorašnje tenzije su naravno izvor
zabrinutosti. Pridružujem se pozivima na svim stranama da odstupe od
konfrontacija i poduzmu mjere koje će umiriti situaciju.
Danas želim predstaviti novu inicijativu da se iskoristi ovaj važan
trenutak u regiji. Radi se o novom planu rasta za Zapadni Balkan. Želimo
dalje graditi napredak koji je postignut u proteklim mjesecima. Ali
također želimo već danas narodu Zapadnog Balkana
donijeti neke od koristi članstva u EU. Plan rasta koji danas
predlažemo oslanja se na četiri stuba: Prvo – približiti Zapadni Balkan
jedinstvenom tržištu EU. Drugo – produbiti regionalnu ekonomsku
integraciju. Treće – ubrzati temeljne reforme. I četvrto
– povećati pretpristupna sredstva. Ovo je u izvjesnoj mjeri novi
pristup za Evropsku uniju: Ne tražimo samo od naših partnera da učine
nove korake ka nama. Mi također činimo velike korake ka njima. Naš
zajednički cilj je da ubrzamo njihovo približavanje EU,
a u tu svrhu dovodimo svoju Uniju bliže Zapadnom Balkanu. Dozvolite mi
da ukratko predstavim ove četiri tačke. Za sve zemlje koje su pristupile
EU u protekle dvije decenije osnovni pokretač ekonomskog rasta bio je
pristup jedinstvenom tržištu. Ali zemlje koje
su već na obećavajućem putu ka EU također trebaju imati koristi od
našeg jedinstvenog tržišta. Naprimjer, Zapadni Balkan bi se mogao
pridružiti našem digitalnom jedinstvenom tržištu u područjima kao što su
e-trgovina i cyber sigurnost. Mogli bismo olakšati
trgovinu robom i platni promet. Želim da naše jedinstveno tržište bude
pokretač promjena, ne samo za zemlje koje su se već pridružile porodici,
već i za one koje su još uvijek na putu da se pridruže.
Ova
bliža povezanost s našim jedinstvenim tržištem treba ići ruku pod ruku
sa zajedničkim regionalnim tržištem. Zajedničko regionalno tržište je
ključno za
oslobađanje ekonomskog potencijala regije. Ključno je da Zapadni Balkan
postane atraktivnije mjesto za evropske investitore. A, ako bude
utemeljeno na pravilima i standardima EU, ovo zajedničko regionalno
tržište također može ubrzati pristupanje našoj Uniji.
Želimo unaprijed ponuditi Zapadnom Balkanu neke od prednosti članstva.
Međutim, to znači i da se neki zahtjevi članstva moraju unaprijed
ispuniti. Neke od reformi iz procesa pristupanja ključne su za
povjerenje investitora. Razmišljajte o izgradnji nezavisnog
i učinkovitog pravosuđa, osiguranju zdravih javnih nabavki i jačanju
borbe protiv korupcije. Ili razmišljajte o energetskom tržištu. Regija
Zapadnog Balkana ima ogroman potencijal za diversifikaciju dalje od
ruskih fosilnih goriva. Ali mora povećati energetsku
efikasnost, pojačati diversifikaciju i ubrzati širenje obnovljivih
izvora. Zapadni Balkan može postići i jedno i drugo: energetsku
nezavisnost od Rusije i bližu usklađenost s Evropskom unijom kako bi se
ubrzalo pristupanje.
Za
kraj imam jasnu poruku. Spremni smo podržati Zapadni Balkan povećanjem
pretpristupnog finansiranja. Zapadnom Balkanu su prijeko potrebne
investicije. Te
investicije će poboljšati život ljudi. Također će olakšati put u našu
Uniju. Iz tog razloga trebamo povećati resurse namijenjene Zapadnom
Balkanu. U ovim burnim vremenima ovaj plan od 4 tačke je prava ponuda za
Zapadni Balkan. Dame i gospodo, historija je
u pokretu. Putin je htio prigrabiti Ukrajinu za Rusiju. Računao je da
će Evropska unija to jednostavno prihvatiti. Umjesto toga, Ukrajina se
hrabro suprotstavila i tjera ga natrag. A mi u Evropi, ispravno i
postojano, stojimo uz Ukrajinu. Idemo u susret ovom
ključnom historijskom trenutku. I moramo ustrajati na tom putu.
Ukrajina će iz ovog rata izaći snažnija. Ogromne mase ljudi mašu
evropskim zastavama u Moldaviji i Gruziji gdje odlučno gori želja za
mjestom u Evropkoj uniji. Zapadi Balkan i Unija su sve bliže
i bliže. Ovo je trenutak koji treba iskoristiti za izgradnju
ujedinjenije Evrope!
Hvala vam i živjela Evropa.