Za osunčanog proljetnog dana, kada zelenilo počinje
da buja, zadivi vas ljepota ovog kraja. Ali u gotovo svakom naizgled idiličnom bosanskohercegovačkom
selu, ista tužna priča. Mlađeg svijeta gotovo da i nema, a ono malo starih koji se još uvijek bave poljoprivredom, teško žive.
Branislav Latinčić jedan je od većih poljoprivrednih poizvođača u Krnetama. Na 80
dunuma zemlje, bavi se uzgojem kukuruza, krompira, paradajza, a u štali ima
dvije krave, tri bika i svinje koje tovi za prodaju.
„Mi se bavimo
poljoprivredom, ali kako da vam kažem, svaštarimo, sve živo radimo da bi opstali. Kad bi jednu kulturu
radili, mislim da bi propali iste godine.“
Branislav Latinčić
Na
pitanje, ko obrađuje toliku zemlju i radi teške fizičke poslove koje to iziskuje,
Branislav pokazuje na svoju suprugu, koja se pomaže štakom dok hoda, i kaže: „Ja
i ova moja šefica radimo, i ako uhvatimo koga od sezonaca. Ali to je najveći problem,
neće niko da radi, ne možeš naći radnika, zlatom da ga plaćaš.“
U pomoć
im pritekne sin, koji je inače zaposlen u Laktašima, ali je tu kada su u toku najveći
radovi, sjetva i berba.
„Ovo naše
selo pusti. Od 70 kuća, koliko je nekad bilo, sad ima sigurno 30 pustih kuća,
ili u kući jedno ili dvoje starih“, priča nam Branislavova supruga, prisjećajući se sa sjetom vremena kad su ona i njen suprug bili djeca.
Branislav sa suprugom
„Žalosno
je to“, dodaje Branislav, „kad smo mi bili djeca, svaka kuća je držala po
dvije-tri krave, otkup mlijeka je bio organizovan, laktofriz
prođe kroz selo.. Ranije si mogao prodati višak krompira, paradajza, žita, Zadruga
je sve otkupljivala. Sad cijelo selo Krnete nema 10 krava. Mi imamo dvije krave
i moramo prasićima davati mlijeko, nemamo kome prodati. Ja sam prošle godine, vjerovali ili ne, oko
vagon i po krompira zaorao. Nisam mogao prodati.“
I kada je
u pitanju infrastruktura, selo je, kažu, zapušteno. „Vidite taj put, niko ga ne
održava. Vodovod još nije prošao, pa koristimo vodu iz bunara. Za zalijevanje
izvlačimo pumpom iz potoka. Ništa nije uređeno. Sve napamet. Kao ćoravoj koki
zrno ako upadne. Kad bi samo malo sluha imali za poljoprivredu“, kaže Branislav
ozlojeđeno.
Ali
uprkos svemu, Branislav ne gubi nadu da će stvari nekad krenuti nabolje. Iako
se, kako kaže, slabo razumije u to, čuo je da bi od ove godine moglo biti
sredstava za poljoprivredu od Evropske unije.
I Miodrag
Matavulj, direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), smještenog
upravo u Krnetama, smatra da od ove godine ima više razloga za optimizam kada
je u pitanju poljoprivredni razvoj. Usvajanjem Strateškog plana na nivou BiH početkom
godine, ispunjen je ključni preduslov za
povlačenje IPA sredstava u vrijednosti od 30 milliona Eura za poljoprivredu i
ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini.
Zajedno
sa drugim organizacijama, CERD je učestvovao u konsultativnom procesu civilnog,
javnog i privatnog sektora tokom kojeg su se potrebe i stanje na terenu
artikulisali u akcione planove, koji su u najvećoj mjeri ušli u Strategiju.
Miodrag Matavulj
„Mi uvijek nastojimo da budemo između
poljoprivrednih proizvođača i nekog drugog, posrednik u oba pravca, da
artikulišemo glas poljoprivrednih proizvođača na pravi način i da ga usmjerimo
tamo gdje treba da se čuje, a to jesu javne institucije, donatorske zajednice,
druge nevladine organizacije, udruženja, privatni sektor i to je naša uloga
protok informacija, od poljoprivrednika, od seljaka prema drugima i obrnuto mi
pokušavamo da budemo ta spona koja mislim da je jako važna i koja nedostaje na
određeni način“, kaže Miodrag Matavulj.
Zbog
nedonošenja strategije na vrijeme BiH je izgubila višemilionska novčana
sredstva, ali za prolivenim mlijekom ne treba plakati.
“Pošto je
napokon usvojen Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine, njegova
provedba trebala bi donijeti višestruke koristi poljoprivredno-prehrambenim
subjektima i ruralnim zajednicama u zemlji, kako zbog koherentnijeg i
strateškog pristupa sektoru tako i zbog moguće finansijske podrške EU kroz
IPA-u II za period 2018.-2020“, kaže glasnogovornica Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u
BiH, Jamila Milović-Halilović.
IPA II
pomoć se programira na godišnjem nivou u saradnji sa svim relevantnim akterima,
te se preko provedbenih partnera usmjerava korisnicima – u ovom slučaju to bi
bili poljoprivrednici, subjekti u poslovanju sa hranom, ruralne zajednice, kao
i institucije, u smislu izgradnje njihovih kapaciteta.
“Nakon
faze programiranja, Delegacija EU u BiH će nastaviti tendersku proceduru i
ugovaranje programiranih aktivnosti s odabranim provedbenim partnerima, koji će
potom nastaviti s realizacijom pomoći. Planirane mjere podrške sektoru trebaju
odražavati potrebe i ograničenja sektorskih korisnika i institucija,
prioritetne mjere podrške, uslove i ostalo, kao što je navedeno u Strateškom
planu ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine”, kaže za Buku Jamila
Milović-Halilović.
Selo Krnete
Matavulj se nada da će zahtjevi prema poljoprivrednim proizvođačima biti ublaženi, uzimajući u obzir specifiče
okolnosti u BiH, te da kriteriji neće biti teški, već prilagođeni našem seljaku,
kako bi najviše sredstava mogli povući oni kojima su najpotrebnija. Uloga CERDA
biće da pomognu poljoprivrednim proizvođačima kao što je Branislav u ispunjavanju tih zahtjeva, apliciranju za sredstva, te da im pruže
tehničku pomoć i znanje koje imaju, ne bi li se ovim prelijepim krajevima udahnuo novi život.