Zakon o organskoj proizvodnji u
Republici Srpskoj donesen je 2010. godine, a tek prošle godine i na
nivou Federacije BiH. Sejad Herceg iz Saveza udruženja organskih
proizvođača FBiH je istakao kako je njime u potpunosti regulisana ova
oblast, ali da je potrebno uspostaviti i još jedan vid kontrole na
tržištu kako bi se što efikasnije pronalazili oni koji pod oznakom
organskih proizvoda promovišu one koji to nisu.
“Na taj način bi se zaštitili certificirani organski proizvođači, a
bitno je naglasiti da je organska proizvodnja poboljšana usvajanjem ovog
zakona, ali ono na čemu još treba raditi jeste i formiranje registra na
osnovu kojeg bisamo imali podatke koliko organskih proizvođača
postoji”, kazao je Herceg.
Potrebni značajniji poticaji
Sagovornik je istakao da je 2012. godine bilo zabilježeno 170 operatera u
organskoj proizvodnji i da se polako i u ovoj godini taj trend vraća.
Dodao je da se udvostručila organska proizvodnja i da bi naša država
mogla biti zemlja u kojoj bi taj sektor imao dobru budućnost zbog svih
resursa kojima raspolaže.
“BiH je uvijek pratila svjetski trend u organskoj proizvodnji, a on se
uvijek kretao između 10 i 20 posto, međutim, bitno je naglasiti da se ta
proizvodnja u BiH povećava i preko 20 posto. Potražnja je velika i
bilježimo veliki porast, ali kada uporedimo s tržištem EU, mi u BiH
proizvodimo tek 0,02 posto na površinama pod organskom proizvodnjom, a
to znači da je blizu 1.000 hektara zemljišta pod organskom
proizvodnjom”, istakao je.
Herceg je naglasio kako se u BiH još ne realizuju projekti koji bi
unaprijedili organsku proizvodnju i da je osim nedostatka registra
potrebno ovu oblast sistemski riješiti kako se ona ne bi zasnivala samo
na nevladinim organizacijama i udruženjima.
“Federalno, ali i određena kantonalna ministarstva poljoprivrede
izdvajaju poticaje za ovu oblast, međutim, ona nisu dovoljna, jer se
većina tih sredstava potroši na certifikaciju. Kao primjer navodim
činjenicu da svaki farmer mora platiti certifikaciju 1.000 KM iako ima
pola hektara zemljišta i nema ekonomsku opravdanost za to. A opet, s
druge strane, bez certificiranja i vođenja nadzora ta organska
poljoprivreda se ne priznaje”, pojasnio je.
Organski proizvodi se najviše izvoze u skandinavske zemlje
Kazao je da je ove godine za organsku proizvodnju iz budžeta Federacije
BiH izdvojeno 80 hiljada KM, što je, kako nam je naveo, malo i za
certifikaciju.
“To znači da se iz budžeta Federacije BiH izdvaja blizu 2,5 posto
sredstava za razvoj organske proizvodnje. Mi iz udruženja smo tražili da
se izdvoji milion KM za ovu oblast kako bismo mogli raditi na razvoju i
promociji organske proizvodnje”, istakao je.
Herceg je naveo kako se najviše organskih proizvoda iz BiH izvozi u
Skandinavske zemlje, a da su i dalje najveći potrošači Njemačka i
Italija. Riječ je o ljekovitom bilju, šumskim proizvodima i gljivama, a
od toga plastenička proizvodnja zauzima 20 posto.
“Kada je riječ o organskom povrću i voću, velika je potražnja i nije
upitna cijena, ali je upitan kvalitet. A da bismo osposobili naše
poljoprivredne proizvođače, mi u njih moramo uložiti i osigurati
ambijent za organsku proizvodnju, a s druge strane, imamo resurse i
obučene ljude, međutim, još nemamo na području Federacije znak za
organsku proizvodnju”, naglasio je.
To znači da svi organski proizvođači moraju na svojim prodajnim mjestima
izložiti certifikat kako bi na taj način kupci bili uvjereni da je
riječ o organskim proizvodima.
Sagovornik je dodao i to da se Regulativom 834 za organsku proizvodnju
iz EU propisuje da svaki proizvođač koji se odlučuje za certifikaciju
mora ispunjavati propisane uslove.
“Kada se pokrene proces certifikacije, organizacije koje se tim bave, a
kojih u našoj državi ima šest, vrše certifikaciju i proizvođaču izdaju
potvrdu za pristup organskoj proizvodnji. Nakon toga, inspekcija vrši
nadzor, kontroliše rad i kvalitet izdaje se certifikacijska potvrda, a
nakon godinu ili više kada se pokrene biznis i certifikat”, ispričao nam
je sagovornik.
Mladi sve više zainteresovani za organsku proizvodnju
Ukupan izvoz se povećava i velika je potražnja, trenutno radimo jedan
projekt sa Češkom, Slovačkom i Mađarskomu kojem su i Srbija, BiH i
Moldavija, gdje radimo na iskustvima i uvođenju mladih u organski
sektor, budući da je ta napredna poljoprivredna proizvodnja i održiva.
Organska proizvodnja zabranjuje upotrebu pesticida i genetičku
manipulaciju gajenih biljaka i zbog toga su svi organski proizvodi
zdravi i kvalitetni. Herceg je istakao da je Savez udruženja organskih
proizvođača FBiH formirao Centar za razvoj i podršku organskim
proizvođačima i putem sajmova edukuju građane na koji način mogu
prepoznati organske proizvode.
“Također je bitno napomenuti da ne postoji velika razlika u cijenama
između organskih i komercijalnih proizvoda. Ukoliko proizvođač direktno
kupcima nudi svoje proizvode ne postoje velike marže te su cijene više
za 30, a u nekim kulturama i 50 posto. S druge strane, u trgovačkim
centrima marže su velike te tu dolazi do veće razlike u cijenama”, rekao
je.
Ono što ohrabruje, kako je istakao Herceg, jeste i velika
zainteresovanost mladih ljudi za ovu proizvodnju, a s obzirom na to da
je riječ o održivoj oblasti može se reći da će ovo biti proizvodnja
budućnosti.
“Trenutno radimo na projektu u kojem uzimamo iskustva iz Mađarske, Češke
i Slovačke, a obučavamo proizvođače iz Srbije, Moldavije i BiH. Bitno
je da imamo mlade ljude i da ih kvalitetno obučimo kako bi se što bolje
razvijala organska proizvodnja. Prema svjetskim istraživanjima potražnja
za organskom proizvodnjom će rasti i do 20 godina i mladi su to
prepoznali. I dalje ćemo nastojati organsku proizvodnju podići na viši
nivo, jer građani zaslužuju da jedu kvalitetne proizvode”, zaključio je
Herceg.