Malo kad se svjetska ekonomija susrela s većim kontrastom između trenutnih sjajnih izgleda i tako sumorne skore budućnosti, piše politico.eu
Najnovija
procjena Međunarodnog monetarnog fonda o svjetskom gospodarstvu
predviđa da će se globalni oporavak ponovno ubrzati … ali sjajne
prognoze su samo za ovu godinu. Nakon toga očekuje se opet dolazak
olujnih oblaka.
Ministri finansija iz
cijelog svijeta koji se ove sedmice okupljaju u Washingtonu sigurno bi
se radije usredotočili na pozitivne prognoze, ali nakon što se ugase
kamere i kad završe sa samouvjerenim nastupima, pa pogledaju dalje u
budućnost, svi ti moćni financijski stručnjaci – ministri i bankari,
svjesni su da je sve ovo što se sad događa, predobro da bi potrajalo.
Evropljani
imaju najviše razloga za brigu. Sveobuhvatni trgovinski rat nikad nije
bio izgledniji nakon što je američki predsjednik Donald Trump odrezao
carine na kineski čelik.
Bliski Istok bi ponovno mogao
postati veliko i užareno bojište zbog rata u Siriji, a sve je izglednije
i da će se SAD povući iz iranskog nuklearnog sporazuma. Rusija se pak
postupno razdvaja od globalne ekonomije zbog zapadnih sankcija.
U međuvremenu, Evropa se suočava s izlaskom Velike Britanije iz EU koja postaje sve krhkija.
Sve izgledniji pad
U
ovom turobnom geopolitičkom kontekstu, vlade i ekonomisti biće
prisiljeni naučiti da se sadašnji oporavak oslanja na nesigurne
finansijske temelje. Javni i privatni dug je visok kao i uvijek. Stoga
je sve bliže dan kad će centralne banke biti prisiljene posegnuti za
masovnim štampanjem novca, a takav scenario se već odvija u SAD-u.
Izvještaji
MMF-a su u jednu ruku ekonomska ekspertiza, a s druge strane vježbanje
visoke diplomatije. Ali ne morate biti preveliki ekspert da shvatite
odakle vreba opasnost.
Rast će se ove godine ubrzati, baš
kao što je bilo 2017. godine. Svjetski bruto domaći proizvod povećat će
se za 3,9 posto u 2018. godini, naspram 3,8 posto prošle godine,
priopćio je MMF. Rast posljednjih godina bio je i koordiniran na
globalnoj razini – što se ranije malo kad viđalo. Oporavak će i u
narednih nekoliko mjeseci zadržati živost.
No, “nakon nekoliko idućih kvartala, rizici … sve je izgledniji pad“,
rekli su iz MMF-a. Navode se financijske ranjivosti: “erozija potpore
globalnoj gospodarskoj integraciji” (prijevod: rastući protekcionizam i
mogući trgovinski ratovi) i “niz ne-ekonomskih rizika” poput
“geopolitičkih stremljenja, političkih neslaganja i klimatskih šokova”.
Europa,
u ovom ozbiljnom kontekstu, nije na najboljem mjestu. Njezin rast, iako
snažan prema najnovijim standardima, slabiji je nego u ostatku svijeta:
očekuje se stvarni rast BDP-a u 2018. od 2,5 posto, u usporedbi s 2,9
posto u SAD-u i 4,9 posto na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u
razvoju.
Stari Kontinent je također ranjiv jer bi mogao postati kolateralna žrtva trgovinskih ratova, iako u njemu ne sudjeluje, jer bi mjere i protumjere između Kine i SAD-a jako uzdrmale povjerenje u poslovnom svijetu.
Prošlog
tjedna direktorica MMF-a Christine Lagarde upozorila je iz Hong Konga
da je multilateralni trgovinski sustav kakav se gradio od Drugog
svjetskog rata bio “u opasnosti od razdvajanja”.
Veliki kasne s reformama
Lagarde
se upravo pridružila zboru Europljana koji su posljednjih tjedana
izdali slična upozorenja. “U trgovinskim ratovima ne postoje pobjednici,
nego samo veći ili manji gubitnici.”, rekao je već ranije ovog mjeseca
Benoît Cœuré, član izvršnog odbora Europske središnje banke.
No, glavni problem Evrope je što kasni i s reformama i s primjenom alata koji bi mogli pomoći ako se suoči s velikim gospodarskim padom.
Više
se neće moći osloniti na monetarnu politiku jer je Europska središnja
banka već dala novca koliko je mogla, a neka od najvećih europskih
gospodarstava i dalje ostaju previše zadužena da bi se oslanjala na
fiskalni poticaj ako ili kada bude potrebno
Ova
nesposobnost EU-a i njezine jezgre da se reformira, dok još ima vremena,
je velika opasnost koja visi nad oporavkom, uvjeren je dužnosnik
Evropske komisije.
“I dalje čekamo remont trošenja javnog
novca u Francuskoj, i dalje čekamo Italiju da zajedno poduzme akciju,
još uvijek čekamo da Njemačka shvati da mora učiniti više kako bi reformirala vlastitu privredu, a
evropske vlade ponašaju se kao da su gospodari vremena i u nedogled
raspravljaju hoće li se bailout fond nazvati monetarni fond ili ne,
upozorava dužnosnik.
“Sve sam pesimističniji. Kada privreda počne izgarati, biće prekasno za žaljenje što nismo ništa naučili iz nedavne krize“, upozorio je jedan član francuske vlade.