Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da
imaju problema ne samo sa sezonskim radnicima, nego i radnicima za
stalni radni odnos.
“Svi bježe od firmi, a kamoli od voćnjaka i poljoprivredne
proizvodnje, jer svi žele da odu vani, to je preokupacija posebno naših
mladih”, rekao je Dojčinović za “Nezavisne”.
On kaže da najviše problema imaju tokom rezidbe u proljećnom
periodu, te da tad moraju da uvoze radnike iz Srbije, jer naši radnici
takav rad izbjegavaju.
“Tokom čitave godine imamo potrebe za sezonskim radnicima, ali
najviše tokom rezidbe. Obično to rade naši stariji ljudi, penzioneri,
dok se mladi slabo odazivaju i neće da rade u poljoprivredi, bez obzira
na dobre i solidne dnevnice, koje su tokom berbe od 35 do 40 KM, a tokom
rezibe od 35 do 40 evra (70-80 KM)”, kaže Dojčinović.
Istakao je da to nisu teški poslovi kao nekada, jer sve ono teško
radi mehanizacija, te da je nekad lakše pronaći visokoobrazovanu osobu
(sa fakultetom) da radi poslove u voćnjacima, nego one s nižom stručnom
spremom ili bez struke.
“Mislim da postoji greška i od biroa što se plaća nekim mladim
ljudima koji imaju priliku da rade, a odbijaju ovakve poslove”, rekao je
Dojčinović.
On kaže da sezonski radnici rade tri mjeseca na proljeće i tri na
jesen, te da se već nekoliko godina uvozi radna snaga iz Srbije za
vrijeme rezidbe, a u nešto manjem broju za vrijeme berbe, jer su
dnevnice tokom same berbe manje.
“Pojedini radnici u Semberiju dolaze iz Bugarske i Rumunije i
dobro zarade. Vjerovatno ćemo narednih godina morati tražiti radnike i
šire, jer nećemo moći sami raditi, zbog toga što je u voćarskoj
proizvodnji potreban zaista veliki broj radnika”, rekao je Dojčinović.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, rekao je da će
povrtarima jedan od najvećih problema ove godine biti radna snaga.
“Mi nemamo potrebe za radnicima u velikom broju kao voćari za
vrijeme berbe, ali imamo u kontinuitetu tokom čitave godine, gdje nam je
potrebno po nekoliko radnika. Dnevnice budu 35 KM za fizički rad, od
sedam ujutru do sedam naveče, a uključeni su doručak, ručak i kafa”,
rekao je Mastalo.
On je istakao da je do mlade radne snage teško doći i da oni
masovno odlaze vani, te da su radnici u povrtarstvu obično stariji
ljudi.
“Mi povrtari se opredjeljujemo da nabavljamo mašine koje bi mogle
zamijeniti radnike, tražimo polovne mašine u inostranstvu, jer nemamo
mogućnosti nabaviti nove. Smatram da će doći do smanjenja proizvodnje
jer nema ko da radi, proizvodićemo onoliko koliko ukućani budu mogli
raditi”, rekao je Mastalo za “Nezavisne”.
Pored nedostatka sezonskih radnika u voćarstvu i povrtarstvu, njih
fali i u proizvodnji, rekao nam je Dragan Ritan, referent za radne
odnose u preduzeću “Vitaminka” iz Banjaluke, koje se bavi proizvodnjom i
preradom voća i povrća.
On kaže da očekuju tokom ove godine krizu sa sezonskim radnicima u proizvodnji.
“Više je razloga zbog kojih očekujemo da će nam nedostajati
sezonskih radnika, Ljudi ne žele da rade sezonske poslove, ne radi se u
kontinuitetu, ne odgovara im cijena rada, te mladi ljudi mahom odlaze u
inostranstvo”, rekao je Ritan.
On smatra da njihovo preduzeće i pored nedostatka radnika neće
uvoziti radnu snagu iz neke druge zemlje, jer se to jednostavno
inostranim radnicima ne bi isplatilo zbog troškova prevoza i smještaja.
Jedan tridesetogodišnji Banjalučanin kaže da nema posao, ali da iako
je čuo da će posla biti u voćarstvu ne razmišlja o tome, već traži način
da ode u Njemačku na bar tri mjeseca i nešto zaradi.
“Ipak su u Njemačkoj veće dnevnice, a i možda nešto nađem za duže”, rekao je on.
Problem i u Hrvatskoj
Sezonskih radnika u Slavoniji i Baranji toliko manjka da u mnogim
vinogradima kasni rezidba, koja je morala biti gotova do početka aprila,
a zbog manjka radne snage smanjuje se proizvodnja i odustaje od novih
investicija, koje bi otvorile nova radna mjesta, piše Dnevnik.hr.