Ovakvo istraživanje zanimljivo je i u kontekstu jučerašnjeg prosvjeda
protiv Istanbulske konvencije. Naime, iako je Crkva danima svojski
pozivala ljude iz cijele Hrvatske na okupljanje u Zagrebu, brojka
okupljenih na Trgu bana Jelačića bila je razočaravajuća.
Istraživanje se temelji na podacima koji su prikupljani od 2014. do
2016. među mladima između 16 i 29 godina u 21 europskoj zemlji.
Rezultati pokazuju da u najmanje deset europskih zemalja više od
polovine mladih nema osjećaj nikakve vjerske pripadnosti.
Najmanje religiozna je Češka u kojoj 91 posto ispitanika u toj dobnoj
skupini nema nikakvu vjersku pripadnost, a slijede je Estonija, Švedska i
Nizozemska gdje između 70 i 80 ispitanih nema vjersku pripadnost, a u
Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj,
Norveškoj i Španjolskoj je taj broj iznad 50 posto.
Hrvatska nije bila u istraživanju, no postoje podaci koji pokazuju da se taj trend ne zaobilazi ni Hrvatsku.
Hrvati se najviše u Europi žale na miješanje Crkve u politiku, misle da je previše fokusirana na novac i moć
Ugledni Pew Research Center od lipnja 2015. do srpnja 2016. proveo je
veliko terensko istraživanje u 18 zemalja srednje i istočne Europe među
kojima je i Hrvatska.
U Hrvatskoj se 86 posto ispitanika izjasnilo vjernicima, što se
podudara s postotkom katolika u posljednjem popisu stanovništva 2011.
godine. No, ono što upada u oči iz tog istraživanja je da Hrvati imaju
više negativne nego pozitivne stavove o vjerskim institucijama.
Tako se u Hrvatskoj, najviše od svih zemalja u kojima je provedeno
istraživanje, ispitanici žale da se Crkva previše miješa u politiku.
Tako se izjasnilo 72 posto Hrvata, što je gotovo dvostruko više nego u
drugim zemljama.
Katoličanstvo Hrvati povezuju s nacionalnim identitetom
Isto je istraživanje pokazalo da se u Hrvatskoj katoličanstvo uvelike
povezuje s nacionalnim pripadanjem. Primjerice, oko 58 posto Hrvata
smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se netko mogao
smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih
zemalja, odmah nakon Poljske sa 64 posto.
Oko 27 posto katolika u Hrvatskoj reklo je da posjećuje crkvu na
tjednoj bazi. To je značajno manje nego kod katolika u BiH kojih 54
posto svakog tjedna ide u crkvu.
Pew Research Center u istraživanju se bavio i pitanjem homofobije.
Mlađi ljudi pokazali su se nešto tolerantnijima od starijih. U Hrvatskoj
33 posto mlađih od 35 smatra da bi istospolne brakove trebalo
legalizirati. Taj je postotak nešto niži (30 %) kod starijih od 35.
U deset godina broj katolika pao za 200.000, a udvostručio se broj nevjernika
Hrvati također više od svih drugih nacija misle kako su vjerske
institucije previše fokusirane na novac i moć. Tako se izjasnilo 66
posto Hrvata. Većina Hrvata misli i da se vjerske institucije previše
bave pravilima.
Da bi Crkva morala biti odvojena od države, misli 69 posto ispitanika
u Hrvatskoj, dok ih 27 posto misli da bi vlasti trebale pomagati
širenje vjere. Kako je istraživanje provedeno na svim dobnim skupinama,
možemo pretpostaviti da bi ti postoci među mladima bili i veći.
Da broj katolika opada u Hrvatskoj, pokazao je i posljednji popis
stanovništva. Prema njemu, u Hrvatskoj je 2011. bilo 200 tisuća manje
katolika nego 2001. godine.
Broj ateista, agnostika i onih koji se religijski ne izjašnjavaju
istovremeno se gotovo udvostručio pa ih je na posljednjem popisu
stanovništva bilo 290 tisuća.
Većina Hrvata ne slaže se sa stavom Katoličke crkve u Hrvatskoj
I najnovije istraživanje javnog mnijenja o Istanbulskoj konvenciji od
prije nekoliko dana pokazuje da Crkva više nema potporu većine Hrvata u
za nju ključnim pitanjima.
Anketu je provela agencija Ipsos na 604 punoljetna ispitanika, a
pokazala je da 66 posto ispitanika podržava ratifikaciju. 32 posto
ispitanika izjasnilo se da ne podržava ratifikaciju Konvencije.
Podsjetimo, Crkva se proteklih dana i tjedana više ili manje otvoreno
jasno izjašnjavala protiv Istanbulske konvencije. S oltara se pozivalo
na prosvjed protiv Konvencije, a danas je predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije, nadbiskup Želimir Puljić, izjavio da se Konvencijom uvodi
rodna ideologija, a da se svatko tko prihvati rodnu ideologiju sam
isključuje iz Crkve.
I u Hrvatskoj se vide pomaci
“Religija je pri kraju snaga”, rekao je Bullivant, teolog koji je
proveo istraživanje o religioznosti mladih u Europi. “Uz časne iznimke,
sve više mladih ne identificira se s religijom”, ustvrdio je.
Smatra da će to u budućnosti biti samo izraženije. “Kršćanstvo kao
zadano, kao norma, stvar je prošlosti i to vjerojatno zauvijek. Ili
barem za idućih sto godina”, tvrdi Bullivant.
Njegova je teza, zapravo, vrlo logična. Ako su mladi u Europi sve
manje religiozni, a svi pokazatelji pokazuju da jesu, onda je i njena
budućnost sve manje religiozna.
Prema onome što možemo zaključiti iz istraživanja Pew Reserch Centra,
posljednjeg popisa stanovništva, ali i javnog mnijenja koje odudara od
stavova Crkve, taj proces odbacivanja religije, iako je znatno sporiji,
ne zaobilazi ni Hrvatsku.