Bugarska ministarka vanjskih poslova i potpredsjednica vlade
Ekaterina Zaharieva je ta koja je temu “Šengen” vratila u njemačku i
evropsku javnost. U intervjuu za list „Die Welt” ona je nije zahtijevala
samo ukidanje graničnih kontrola unutar EU, već i uključivanje dviju
susjednih podunavskih zemalja, Bugarske i Rumunije, u Šengensku zonu i
to do kraja godine.
Ovaj istup šefice bugarske diplomatije ima
posebnu težinu, jer njena zemlja upravo predsjedava Evropskom unijom u
prvoj polovini 2018. godine. Ipak, ova inicijativa nije nova. Bugarski i
rumunski političari dosljedno pozivaju na pristupanje Šengenu, koje je
planirano za 2011. godinu, i svaki put su, zbog slabosti u vladavini
prava i borbi protiv korupcije, bili odbijeni. Iako oni, prema mišljenju
Evropske komisije, ispunjavaju sve tehničke uslove, uvijek postoje
rezerve pojedinih država članica EU, posebno Njemačke i Francuske. I to s
pravom, kažu kritičari preuranjenog pristupanja.
Kontrole trebaju ostati
Jedan
od najistaknutijih političara koji zastupa tu zabrinutost je bavarski
ministar unutrašnjih poslova Joachim Herrmann. Dugoročno bi bilo
poželjno priključenje tih dviju zemalja, izjavio je ovaj političar CSU-a
u januaru u jednom intervjuu. Međutim, ne bi trebalo dozvoliti da se
šengenska zona poveća na štetu sigurnosti njemačkog stanovništva,
naglasio je on. Ta opasnost je prevelika s obzirom na “ogromnu korupciju
i velike probleme organizovanog kriminala” u Bugarskoj i Rumuniji.
Također, teško bi bilo provesti i ponovno uvođenje graničnih kontrola na
granici sa Austrijom, a da se ukinu kontrole u Bugarskoj i Rumuniji,
bez sigurne zaštite obezbjeđivanja vanjskih granica EU, rekao je još
Herrmann.
Bugarska ministrica vanjskih poslova zahtijeva prijem Bugarske i Rumunije u Šengensku zonu do kraja godine
Čak
i prije saveznih izbora prošle jeseni, kancelarka Angela Merkel se
izjasnila za priključenje svih zemalja EU šengenskoj zoni. Inicijativu
predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera da se Bugarskoj i
Rumuniji omogući pristup, Merkel je nazvala “razumljivim pristupom toj
temi”. U isto vrijeme, ona se također založila za produženje kontrola na
njemačkim granicama i to na neodređeno vrijeme. Merkelova je opravdala
svoju tvrdnju upućivanjem na stalne nedostatke u zaštiti vanjskih
granica EU. “Dok zaštita vanjskih granica funkcionira onako kako mi
pretpostavljamo apsolutno je opravdano postojanje dodatne kontrole na
ključnim dijelovima unutrašnjih granica”, rekla je Merkelova u jednom
novinskom intervjuu.
Rumunija: Juncker postao suzdržan
U
međuvremenu je predsjednik Evropske komisije Juncker postao malo
suzdržaniji sa iznošenjem tog zahtjeva, bar što se tiče Rumunije. Iako
je istakao da je ta zemlja ostvarila značajan napredak u vladavini
prava, Komisija ni u kom slučaju ne može prihvatiti najnovija zbivanja u
Rumuniji, rekao je on nedavno u Briselu. Aluzija je više nego jasna: u
Bukureštu vlada pod vodstvom socijaldemokrata pokušava smanjiti
nezavisnost pravosuđa i razvodniti borbu protiv korupcije. Ukoliko se
takozvana pravosudna reforma ne revidira, razgovaraće se o šengenskom
pristupanju zemlje pod drugim okolnostima, izjavio je Juncker.
Šengenska
zona danas obuhvata 26 zemalja, uključujući i 22 članice EU – sve osim
Velike Britanije, Irske, Bugarske, Rumunije, Hrvatske i Kipra – kao i
Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske. Iako su kontrole
unutrašnjih granica ovdje ukinute, kontrole su pak od početka
izbjegličke krize uspostavljene u nekoliko država članica.
Imajući
u vidu povećane terorističku opasnost u Evropi, Evropska komisija je
dozvolila duže granične kontrole u šengenskoj zoni. Još uvijek je na
snazi pravilo da se i dalje, ako je potrebno, te kontrole produžavaju
svakih šest mjeseci. U maju ističe period posljednjeg produžetka. Zbog
teške sigurnosne situacije one bi trebale biti moguće u periodu od tri
godine, stoji u prijedlogu iz Brisela. Trenutno nekoliko zemalja,
uključujući i Njemačku, Francusku ili Austriju, kontroliše svoje
granice. Većina njih pak ne opravdava ovaj pristup prijetnjom
terorističke opasnosti, već nedostatkom zaštite vanjskih granica EU.