O knjizi govore: Boris Maksimović i autorka
Dajana Tadić je rođena 1986. godine u Banjaluci, diplomirani je
ekonomista i radi u struci. Sa 25 godina dijagnostifikovan joj je Non
Hočkin limfom najvišeg stepena agresivnosti. Operisana je zbog otežanog
disanja prouzrokovanog širenjem tumorske mase koja je rasla u grudnom
košu. Nakon uspješnog oporavka vraća se kući i počinje da piše blog
Heroji po šiframa na kojem donosi priče ljudi koje je upoznala tokom
svog liječenja. Kasnije ovaj blog prerasta u jednu pravu online
zajednicu ljudi koji dijele svoja iskustva u borbi protiv malignih
bolesti i urođenih deformiteta. Tokom 2016. Dajana odlučuje da od priča s
bloga napravi knjigu.
„Volim da kažem da je to knjiga o ljudima koji su imali sreće da budu
bolesni. Možda zvuči čudno, ali mnogi od njih, pa i ja sama, svoju
bolest ne bi mijenjali, niti izbacili iz prošlosti, jer su uz nju
postali svjesniji sebe i života koji imaju. Knjiga je kolaž iskustava
koje sam u proteklih godinu i po kroz priče objavljivala na istoimenom
blogu, a koje govore o mojoj borbi sa unutrašnjim demonima, te borbama
ljudi koji me inspirišu. To nije zbirka teških priča, potresnih da, ali
nikako mučnih i deprimirajućih, naprotiv. Knjiga je o borbi i nadi, kao i
o nekim temama koje su kod nas još uvijek ipak tabu ili jednostavno
nešto što se ’gura pod tepih’ dok ne prođe: opadanje kose,
odstranjivanje dojke, udaja i rađanje poslije maligniteta i slično“,
rekla je Dajana Tadić.
Vezan tekst
Ispovijest Banjalučanke koja je pobijedila tešku bolest: Rodila sam se kada je trebalo da umrem