A to će se i nastaviti. Jedno od takvih područja je, kako piše portal
Axios podsjećajući na prošlogodišnji UN-ov Prospekt svjetske populacije
2017., istočna Europa.
Tu UN u svojim predviđanjima, među zemljama kojima se predviđa veliki pad broja stanovnika, spominje i Hrvatsku.
“Pedeset i jedna zemlja ili regija prema projekcijama od 2017. do 2050.
doživjet će pad broja stanovnika. Za deset zemalja predviđa se da do
2050. godine ostanu bez 15 posto stanovnika. To su Bugarska, Hrvatska,
Latvija, Litva, Poljska, Moldavija, Rumunjska, Ukrajina i Djevičanski
otoci”, stoji na stranici 13. UN-ova dokumenta.
Točnije, kako navodi spomenuti portal, UN predviđa kako bi Hrvatska do
2050. godine mogla ostati bez 17 posto stanovnika. Time Hrvatska spada u
zemlje koje očekuje najveći pad broja ljudi. Tu su još i Bugarska, koja
bi prema predviđanjima trebala ostati bez 24 posto stanovnika, Latvija
(22 posto), Moldavija (19 posto) i Ukrajina (18 posto).
No ne zaostaju puno ni susjedne zemlje. Tako se očekuje da će u istom
periodu, dakle od 2017. do 2050., Srbija ostati također bez 17 posto
stanovnika, a BiH bez 13.
Kao glavni razlozi kod većine istočnoeuropskih zemalja, uključujući
Hrvatsku, spominje se negativan prirodni prirast. A glavni razlog takvom
prirodnom prirastu su masovna iseljavanja mladih ljudi koji onda
osnivaju obitelji u novoj domovini, dok u matičnim zemljama ostaje sve
starije stanovništvo
Hrvatska doživjela najveći pad broja ljudi u zadnjih 20 godina
Ovi podaci potpuno su kompatibilni s podacima koje je nedavno donio DZS,
a koji svjedoče o sve većem padu broja stanovnika u Hrvatskoj.
Od listopada 2016. do kraja listopada 2017. godine zabilježen je
negativan prirast od -18.934, što znači da je toliko više umrlih nego
rođenih. U posljednjih godinu dana (od 10. mjeseca 2016. do kraja 10.
mjeseca 2017.) u Hrvatskoj je broj živorođenih iznosio 40.320, a umrlih
59.254.
Točni podaci o broju onih koji odlaze iz Hrvatske, a kojih je sve više,
ne postoje – barem ne ako ih tražite od hrvatskih institucija. Naime,
Državni zavod za statistiku prikuplja podatke od MUP-a koji registrira
samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u
Hrvatskoj, a takvih je, naravno, vrlo malo.
Zato je Index u rujnu 2016. godine kontaktirao zemlje u koje Hrvati
najviše odlaze i tako smo prvi put dobili najtočnije brojke. Prema
dobivenim podacima, u zadnjih par godina iz Hrvatske je u šest zemalja
(Njemačku, Austriju, Irsku, Italiju, Švedsku i Norvešku) odselilo
najmanje 172.604 ljudi.
Brojke do kojih smo tada došli drastično su veće od onih kojima se do
sada baratalo, a prikupljeni podaci jasno pokazuju kako broj onih koji
iseljavaju iz Hrvatske iz godine u godinu dramatično raste. Primjerice,
prema podacima DZS-a iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651
osoba. Prema našim podacima, 2015. godine samo u Njemačku je iselilo
57.000 Hrvata.
Kad se uzmu u obzir i ostale zemlje, može se procijeniti da je Hrvatsku u par godina napustilo oko 200.000 stanovnika.