Konkretno, turska vojna čizma ušla je na sirijski teritorij, a to bi
moglo dodatno razbuktati krvavi rat koji u Siriji bijesni već godinama
te poremetiti međunarodne odnose. U prvom redu tu se misli na odnose
između Turske i SAD-a. SAD je u nezgodnoj poziciji jer Turci, koji su im
saveznici u NATO-u, napadaju sirijske Kurde koje SAD već godinama
naoružava i podržava u borbi protiv ISIS-a.
Turski dužnosnici objavili su kako su turske trupe ušle u područje oko grada Afrina.
“Operacija je u tijeku kako je i planirano, kopnena operacija je
pokrenuta”, objavila je turska vojska u priopćenju. Kopnena operacija
zapravo je krenula nekoliko sati nakon što su turski avioni gađali
američke saveznike odnosno kurdski YPG. U tim napadima poginulo je
najmanje osam ljudi, a 13 ih je ozlijeđeno.
Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan rekao je kako će vojna operacija biti gotova “u jako kratkom roku”.
Kurdi uzvratili gađanjem turskog grada
Paralelno s turskom kopnenom ofenzivom, svjetski mediji objavili su kako
je nekoliko projektila iz Sirije pogodilo turski granični grad
Reyhanill. Vijest je potvrdio i turski zamjenik premijera Bekir Bozdag. U
napadu na turski grad ubijena je jedna osoba, sirijski državljanin, a
ranjenih je 32. Jedna raketa pogodila je i grad Kilis, a tu je
ozlijeđena jedna osoba.
Sirijski predsjednik Bašar al Asad osudio je turski upad na teritorij
koji on smatra svojim iako na njemu aktivnu vlast imaju Kurdi. Asad je
ovaj turski čin nazvao “brutalnom agresijom na sirijski grad”.
Koji su razlozi ove turske ofenzive
Turska je kazala kako su cilj ove operacije “terorističke organizacije”
uključujući snage kurdskog YPG-a koje službena Ankara vidi kao
teroriste. Turske zračne snage napale su 45 meta među kojima su, kako su
objavili u priopćenju, barake, skrovišta, hangari i vojni položaji. No,
pravi razlog treba tražiti u strahu Ankare od osnivanja velike kurdske
države. Kurdi su manjina s kojima Turska već desetljećima ima problema
unutar svojih granica, a borbe s kurdskim PKK-om u Turskoj traju već
desetljećima s tim da su se u posljednje vrijeme dosta intenzivirale.
Zbog toga u Ankari postoji ozbiljan strah da bi jačanje Kurda na sjeveru
Sirije moglo značiti korak prema potpunom kurdskom ujedinjenju i
proglašenju države koja bi sasvim sigurno tražila i dio turskog
teritorija s obzirom na to da postoje cijele regije gdje su Kurdi
većina.
Svijet je zabrinut
No, službena Ankara govori kako oni samo napadaju teroriste u koje
ubrajaju i bliske američke saveznike iz YPG-a. Iz kurdskog YPG-a kažu
kako nemaju drugog izbora nego da uzvrate. Napade su nazvali barbarskim
činom.
“Nemamo drugog izbora nego da se borimo”, stoji u priopćenju YPG-a.
Za to vrijeme svjetski lideri ne kriju zabrinutost. Francuska je
zatražila hitno sastajanje Sigurnosnog vijeća UN-a kako bi se raspravila
nova kriza u Siriji. Francuski ministar vanjskih poslova Jean Yves
Drian pozvao je na prekid vatre svugdje s obzirom na to da su na sjeveru
zemlje sirijske snage vjerne Asadu pokrenule napad na područja Idiliba i
Ghoute koje drže pobunjenici.
Istovremeno, njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel kazao je
da je “vojna konfrontacija” Turske i američkih saveznika Kurda u
sjevernoj Siriji “nepredvidljiv rizik”. Iranski ministar vanjskih
poslova također je izrazio zabrinutost ovom naglom turskom operacijom.Pljuska u lice SAD-u
No, najzanimljivije će biti vidjeti kako će reagirati Washington i
nepredvidljivi Donald Trump. Ovaj turski napad svakako se može
protumačiti kao pljuska u lice SAD-u, još prije napada SAD je pozvao
Ankaru da odustane od akcija.
“Fokus mora biti na ISIS-u”, upozoravali su Amerikanci, ali je jasno da
se Ankara oglušila. Rekli su samo da su njima ISIS-ovci također meta.
Zajedno s američkim saveznicima. Zapravo, ova akcija uslijedila je samo
nekoliko dana nakon što je SAD najavio da će dodatno trenirati kurdske
borce na sjeveru Sirije kako bi se spriječio mogući povratak ISIS-a.
Tada je Erdogan optužio SAD da “gradi vojsku terora” na njegovim
granicama. Par dana kasnije odlučio se za napad.
Kako piše CNN u svojoj nedjeljnoj analizi, Erdogan američko naoružavanje
i pomaganje sirijskim Kurdima vidi kao izdaju. Ta izdaja, kako to vidi
Ankara, prijeti i samom suverenitetu Turske pa se Erdogan odlučio javno
suprotstaviti SAD-u i doveo do nesvakidašnje situacije da jedna članica
NATO-a prijeti drugoj kako će uništiti njihove saveznike.
Istovremeno, SAD je svjestan i sve boljih odnosa Turske i Rusije, čije
naoružanje Erdogan kupuje, kao i sve nacionalističkije i autoritarnije
politike koju turski vođa vodi na unutarnjem planu nakon neuspješnog
puča u ljeto 2016.
Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će se SAD postaviti. Barack Obama
godinama se trudio učvrstiti i pojačati ulogu SAD-a u Siriji. Trump
izgleda kao netko kome Sirija nije u prvom planu. No, na kocki je
geopolitički ugled koji SAD ne želi prokockati.
Nestankom ISIS-a, ili bar njegovim slabljenjem, otvorio se veliki
prostor u Siriji koji svaka strana želi za sebe. Situacija na Bliskom
istoku nakon ISIS-a tako je iz dana u dan sve kompliciranija. Stara
savezništva se raspadaju, nova nastaju i sve se mijenja na dnevnoj bazi.
A rat i dalje bijesni. Do sada je poginulo preko 500.000 ljudi, a novim
turskim akcijama stvar se dodatno komplicira i prijeti da ponovo bukne
požar sveopćeg rata. S novim/starim akterima i novim žrtvama.