Kada bečki Standard, najugledniji austrijski list, napiše
nešto novo ili ekskluzivno, sigurno je da će ostali mediji slijediti.
Ove sedmice je na portalu tog lista objavljen tekst novinarke Adelhajd
Velfl, dopisnice iz Sarajeva, koja godinama piše o Balkanu. Naslov je
već bombastičan: „Štrahe protiv države Bosne i Hercegovine”.
O
čemu se radi? Kako se otkriva u tekstu, mala austrijska liberalna
stranka NEOS je „iskopala” video od 29. septembra prošle godine u kojem
se lider Slobodarske partije Austrije (FPÖ) Hajnc-Kristijan Štrahe za
Radio-televiziju Republike Srpske izjašnjava o stanju u Bosni i
Hercegovini i zagovara – kako to prenosi Standard – pravo Republike Srpske na „nezavisnost” i „otcijepljenje”.
Nije
doduše jasno zašto bi bilo ko „iskopao” video od prije četiri mjeseca,
inače dostupan na internetu. U jutarnjem dnevniku prvog programa
austrijskog radija Ö1 je stvar takođe tematizovana. U kratkom izvještaju
novinara Štefana Kapahera se čak kaže da je Štefani Krisper,
spoljnopolitička ekspertkinja stranke NEOS, „naišla” na video koji je
„dala” Standardu. U tekstu tog lista se međutim taj detalj ne otkriva
iako je objavljeno mišljenje Krisperove o celoj stvari.
Šta je Štrahe stvarno rekao
No
o kakvom se videu zapravo radi? Snimak traje 97 sekundi i radi se o
isječku iz Drugog Dnevnika RTRS u kojem voditeljka prepričava šta je
Štrahe rekao u intervjuu za spoljnopolitički magazin RTRS „Protokol”, a
zatim slijedi kratki prilog u kojem novinar takođe prepričava Štraheove
riječi te pušta samo jednu kratku izjavu austrijskog političara. Na Jutjubu
je međutim dostupan i čitav polusatni intervju gdje su Štraheovi
odgovori dati u punoj dužini na nemačkom, te prevedeni samo titlom.
No
niti novinarka Standarda Adelhajd Velfl niti novinar Ö1 Štefan Kapaher
nisu pogledali cijeli originalni snimak i čuli šta je Štrahe u intervjuu
zaista rekao. Umjesto toga su citirali voditeljku RTRS, pa i to u dosta
lošem prevodu. Tako je do čitalaca Standarda i slušalaca
javnog radija Ö1 stigla verzija prema kojoj je Štrahe rekao da, zbog
disfunkcionalnosti BiH, koju međunarodna zajednica štiti „nasiljem”,
treba razmisliti o „mogućnosti da se Republici Srpskoj da pravo na
otcjepljenje”. To je „veoma radikalan citat”, rekao je u izvještaju
Kapaher.
Začkoljica
je u tome što Štrahe tako nešto uopšte nije rekao. I to nije teško
otkriti. Tačan citat iz intervjua za RTRS ovdje dajemo u sopstvenom
prevodu, ne obazirući se na titl RTRS koji takođe nije do kraja
precizan:
„Jedina struktura koja zapravo funkcioniše u Bosni i
Hercegovini je Republika Srpska. Stoga i budućnost BiH posmatram kao
donekle komplikovanu i nimalo ružičastu. Svakako treba razmisliti o tome
da se pravo na samoopredjeljenje zaista omogući. Ne može biti da
međunarodna zajednica spolja nameće jednu vještačku državu, a da se ne
omogućuje princip samoopredjeljenja. Da Srbi, ali i Hrvati, naravno
treba da dobiju pravo da odluče da li žele da ustanove nezavisna upravna
područja u Bosni i Hercegovini na dugi rok ili možda u pravcu
drugačijeg samoopredjeljenja i odluke o suverenitetu, možda i da se
omogući spajanje sa Srbijom ili Hrvatskom uz promjenu državnih granica.
To bi trebalo da predviđa pravo na samoopredjeljenje. Moramo se pitati
zašto se BiH međunarodno primorava da bude multietnička država i to tako
što je stavljena u ludačku košulju (njemački izraz „Zwangsjacke” doslovno znači „prinudna jakna”, prim. DW). To nije u duhu slobode i samoopredjeljenja.”
Štrahe
nijednom nije pomenuo riječ „otcepljenje”, „nezavisnost”, „nasilje”
međunarodne zajednice niti „sudbinu” Srba i Hrvata o kojoj ovi sami
treba da odluče – a sve to mu se stavlja u usta u aktuelnim izvještajima
austrijskih medija. Zapravo je uz nekoliko ograda – njemački jezik je
stvoren za uvijanje u oblande – govorio o pravu na „samoopredjeljenje”,
ostavljajući mogućnost da se ono ostvari unutar BiH. Štrahe je u izjavi
dostavljenoj radiju Ö1 sada pojasnio: „Stojim iza državnog integriteta
BiH kao i iza prava na samoopredjeljenje naroda za održivi i neophodni
mirovni proces.”
Oštre reakcije sa svih strana
Ali
kao i uvijek sa vijestima – prva verzija stiže do više ljudi čak i kada
je iskrivljena ili lažna. U stvar se rijetko ko udubljuje. Tako su
pisanje Standarda prenijeli i čitani portali Klajne cajtung, Kurir, Prese
i mnogi drugi. Osim predstavnika stranke NEOS, Štraheove navodne izjave
su već oštro osudili predstavnici drugih opozicionih partija. „Štrahe
se bavi opasnim političkim paljenjem požara, i poslije uznemirenja zbog
putovanja šefa poslaničke grupe FPÖ Gudenusa u Bosnu, još jednom se
pokazuje koga je to kancelar Kurc uveo u Vladu”, rekao je Andreas Šider,
aktuelni šef poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Austrije.
Šefica
austrijske diplomatije Karin Knajsl – koja nije članica FPÖ, ali je
izabrana na prijedlog te stranke – rekla je da ne dijeli Štraheov stav
te se Ministarstvo spoljnih poslova jasno drži integriteta Bosne i
Hercegovine.
Stvar sa „iskopavanjem” videa (koji niko nigde nije
zakopao), koji do novinara dolazi preko jedne političke partije, postaje
još zanimljivija kada se zna da je nekolicina austrijskih medija odavno
pisala o „spornom” Štraheovom intervjuu. Još 3. oktobra prošle godine,
dakle pet dana poslije intervjua, magazin Kozmo namijenjen
dijaspori iz bivše Jugoslavije prenio je (ispravno) Štraheove riječi uz
kompletne snimke i priloga iz Dnevnika i cijelog intervjua. Tekst je
tada objavio i portal Nahrihten Ekspres, ali se veći mediji nisu zanimali.
U
radiju Ö1 nam je nezvanično rečeno da je novinar „konfrontirao” Štrahea
sa izjavom te da ovaj nije imao zamjerke na to kako je izjava
prenijeta. Međutim, u narednim emisijama radija, nakon upita DW,
izvještaj je sasvim promijenjen i ovog puta su se mogle čuti originalne
izjave samog Štrahea iz septembarskog intervjua za RTRS.
Novinarka
Standarda Velfl je za DW rekla da joj originalni video uopšte nije bio
poznat, a da je televizijski prilog koji je dobila od stranke NEOS već
imao titlove na njemačkom – i da citati u njenom tekstu potiču odatle.
Ko je vidio Štrahea u Banjaluci?
Velfl
u aktuelnom tekstu međutim ponavlja materijalnu grešku koju je načinila
i u prethodnom članku za isti list – naime da je Štrahe sâm bio u
posjeti Banjaluci ovog januara. Prema njenom tekstu od prije dva dana,
Štrahe je posjeti bio 8. januara, ali nije ostao na proslavi Dana RS
sutradan već je orden u njegovo ime primio Johan Gudenus, trenutno šef
poslaničkog kluba FPÖ.
Istina je da je Gudenus primio odlikovanje
(jedno za sebe, jedno za Štrahea) – ali nije istina da je sam
vicekancelar Štrahe sada uopšte bio u Banjaluci. Prema uvidu DW, Standard je, kroz tekstove Adelhajd Velfl, jedini svjetski medij koji je to tvrdio.
„Znam to i ne tvrdim da je njegova posjeta bila javna”, kaže o tome Velfl. Ali tvrdi da je informaciju pronašla na Fejsbuk
stranici samog Hajnca-Kristijana Štrahea uz fotografije. Tamo, međutim,
od početka godine do danas nema objava koje bi ukazivale da je Štrahe
bio u Banjaluci. U centrali njegove stranke FPÖ za DW demantuju da je
bio u posjeti.