Prema presudi koja je u posjedu portala CAPITAL.ba,
sudija Duško Bojović presudio je u korist Poljoprivredne škole i tužbu
grada proglasio neosnovanom „jer RUGIP nijednim argumentom u rješenju
nije prekršio Zakon o upravnom postupku RS“.
Tako je Poljoprivrednoj školi, praktično, odobreno ono što je radila
dosad – prodaja vrijednog zemljišta u gradu za kupovinu gotovo
bezvrijednog po okolnim selima.
U Pravobranilaštu RS, koje je zastupalo grad u ovom sporu, nisu
željeli mnogo da komentarišu. Za presudu znaju, ali potrebno im je
vremena da utvrde dalje korake.
„Naredne sedmice znaćemo više. Tačno je da je donesena
presuda prema kojoj je Poljoprivredna škola vlasnik, a ne korisnik
zemljišta“, kratko je prokomentarisao pravobranilac RS Milimir Govedarica.
Grad, međutim, već zna da će se žaliti na presudu, ali će je prethodno dobro analizirati.
„Nisam imao priliku da pogledam presudu. Grad će je analizirati i žaliti se na odluku suda“, kazao je za CAPITAL gradonačenik Banjaluke Igor Radojičić.
RUGIP je gradu nemilo rješenje donio 22. februara prošle godine, a
gradski oci pred sudom su tvrdili da su nepravilno i nepotpuno utvrđene
činjenice te nepravilno primijenjeno materijalno pravo.
U tužbi se grad pozivao na Zakon o utvrđivanju i prenosu prava
raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave, ali i dopis
Ministarstva prosvjete i kulture RS od 25. juna 2012. godine, prema
kojem je data saglasnost za upis prava raspolaganja na nekretninama
škola u korist grada. Ovaj dopis imao je, kažu, uporište u Zakonu o
srednjem obrazovanju RS.
„RUGIP nije uzeo u obzir činjenicu da je odredbama Zakona o
utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne
samouprave propisano da se tim zakonom utvrđuje imovina jedinice lokalne
samouprave. Istim Zakonom propisano je da imovinu lokalne samouprave
čini i zemljište i zgrade u kojima se obavlja i predškolska i osnovna i
srednjoškolska obrazovna djelatnost. RUGIP nije uzeo u obzir ni
činjenicu da se povodom istih nepokretnosti vode postupci po zahtjevu
grada“, navodi se u dijelu tužbe.
Kada je u pitanju zemljište u Drakuliću, ono je bilo upisano kao
opštenarodna imovina, a, prema rješenju Narodnog odbora Sreza
banjalučkog – Savjeta za privredu Banjaluka iz 18. oktobra 1952.
godine, kao korisnik je bila upisana Poljoprivredna škola. Grad je
smatrao da je „škola pogrešno zaključila da je riječ o pravu svojine,
odnosno o bezuslovnom sticanju svojine“.
Poljoprivredna škola, s druge strane, nije osporavla da je tužba
zasnovana na Zakonu o utvrđivanju prenosa prava raspolaganja na jedinicu
lokalne lokalne samouprave, ali je navela da je grad nije dobro
rastumačio član 2. ovog akta.
„Imovina jedinica lokalne samouprave je i ona koju je stekla
kao pravni sljedbenik ustanova i institucija koje su prestale da
postoje. To znači da bi Poljoprivredna škola trebalo da prestane da
postoji da bi pravo raspolaganja nepokretnostima bilo moguće utvrditi na
grad Banjaluku“, stoji u odgovoru na tužbu.
Potpuno je, kako je navedeno, bezvrijedan dopis resornog
ministarstva, jer je upravo to ministarstvo u svom izjašnjenju od 17.
maja 2010. godine obrazložilo da je Poljoprivredna škola pravno lice te
da može samostalno da zaključuje ugovore. Osim toga, ministarstvo se 20.
novembra 2012. godine izjasnilo da je ova srednjoškolska ustanova
stekla pravo svojine potpuno zakonito, a u skladu sa Zakonom o stvarnim
pravima RS.
Škola je 10. februara prošle godine podnijela zahtjev banjalučkoj
jedinici RUGIP-a za pretvaranje prava korišćenja imovine u pravo
svojine, a Okružni sud presudio da je pravilno utvrđeno pretvaranje
izvedenih prava na zemljištu u društvenoj svojini u pravo svojine ove
obrazovne ustanove.
„Dati su dovoljno jasni i uvjerljivi razlozi koji se nem ogu
dovesti u sumnju navodima tužbe. Kako je članom 3. Zakona o stvarnim
pravima propisano da svako fizičko i pravno lice može biti nosilac prava
sviojine, tako i Poljoprivredna škola ima svojstvo javne ustanove, pa
prigovori grada nisu mogli da dovedu u sumnju zakonitost osporenog akta“, navodi se u predsudi.
Advokat Poljoprivredne škole Branislav Kosić, koji je zastupa u sporu
oko ovog zemljišta, zaključio je da će ova presuda Okružnosg suda, koja
se odnosi na kompletnu imovinu, biti reflektovana i sve druge posebne
sporove između grada i škole.
Afera „Bingo“: Sud poništio nezakonitu nagodbu
Grad Banjaluka u oktobru prošle godine, kako je CAPITAL
pisao, pokušao je još jednom, u ponovljenom sudskom postupku, da ospori
pravo trgovačkom centru „Bingo“ da izgradi tržni centar na desetine
miliona maraka vrijednom zemljištu Poljoprivredne škole koje im je
prodao biznismen Budimir Stanković.
Okružni sud u Banjaluci poništio je 28. septembra prošle godine
presudu Osnovnog suda o poravnanju te, nakon dvije žalbe, omogućio Gradu
da obnovi spor sa „Bingom“.
Grad je tužbu protiv „Binga“, Poljoprivredne škole, Perice Repajića
iz Laktaša i firme „Oktan promet“ iz Bijeljine podnio nakon što je
zemljište škole prodato ovom trgovačkom lancu.
„Bingo“ je zatim uzvratio kontratužbom i zahtijevao od grada odštetu
od 20 miliona maraka plus kamate, nakon čega je zamjenik pravobranioca
RS u Banjaluci Mirko Stojčinović, bez znanja grada, prihvatio odluku o
poravnanju i odrekao se prava na žalbu, a „Bingo“, s druge strane,
traženih 20 miliona KM.
Na pripremnom ročištu po ovim tužbama, koje je održano 5. aprila
prošle godine, Osnovni sud u Banjaluci je prihvatio zahtjev
Pravobranilaštva RS za poravnanje sa „Bingom“, a presuda je istog dana
postala pravosnažna jer su se obje strane odrekle prava na žalbu.
Na to je oštro reagovao odlazeći gradonačelnik Slobodan Gavranović
koji je tražio od Pravobranilaštva da podnese žalbu, što je kancelarija
zamjenika u Banjaluci i učinila, ali je Okružni sud to odbio 15. juna.
Grad ni tada ne odsutaje, već šalje zahtjev Pravobranilaštvu RS da
traži ponavljanje postupka, što je i učinjeno, a isti sud poništava
svoju odluku te prihvata zahtjev Pravobranilaštva.
„Žalba tužioca se uvažava, rješenje Okružnog suda u Banjaluci
od 15. juna se preinačava tako što se prijedlog tužioca za ponavljanje
postupka usvaja, te dozvoljava ponavljanje postupka, a presuda Osnovnog
suda u Banjaluci na osnovu odricanja se ukida“, navedeno je u presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a.
Inače, Gavranović je Stojčinovića optužio da krši zakon nakon što je zaključio poravnjanje sa „Bingom“.
U dopisu Pravobranilaštvu, Gavranović je naveo da su „ovakvim
nezakonitim postupanjem Pravobranilaštva RS, Sjedište zamjenika
Banjaluka direktno povrijeđena imovinska prava i interesi grada,
naročito ako se uzme u obzir da je Poljoprivredna škola nezakonito
upisana u javne evidencije kao nosilac prava svojine na zemljištu koje
je predmet spora, a iz čega je proistekao i nezakonit upis ostalih lica
obuhvaćenih tužbom“.
Stojčinović je ranije za CAPITAL
rekao da je Pravobranilaštvo radilo po zakonu te da su ovakvim
postupanjem sačuvali gradu i RS 20 miliona KM koje „Bingo“ potražuje.
Zemljište Poljoprivredne škole predmet je brojnih sudskih procesa i
brojnih afera. Kako su ranije prenijeli mediji, najveći dio kolača na
zemljištu Poljoprivredne škole ugrabio je tajkun Budimir Stanković u
saradnji sa Edijem Hanešom, direktorom ove škole, i uz podršku nekih
ljudi iz Gradske uprave i Pravobranilaštva RS. Njih dvojica su
atraktivno zemljište Poljoprivredne škole vrijedno desetine miliona
maraka, zamijenili za bezvrijedne parcele u okolini Banjaluke i Laktaša
koje su formalno u vlasništvu Perice Repajića.
Međutim, stvari su se zakomplikovale kada je Gradska uprava Banjaluke
podnijela tužbu protiv Haneša zbog prometovanja gradskog zemljišta.
Zemljište je bilo u vlasništvu Grada, a Poljoprivredna škola imala je
pravo korištenja tog zemljišta.
U
međuvremenu, Repajić je dio zamijenjenog zemljišta prodao firmama
„Bingo“ Tuzla i „Oktan promet“ Bijeljina, od kojih je trebalo naplatiti
ukupno 8,3 miliona KM.
Stojčinović uhapšen zbog Poljoprivredne škole
Bivši zamjenik pravobranioca RS u Banjaluci Mirko Stojčinović, protiv
kojeg je 2. oktobra podignuta optužnica zbog zloupotrebe položaja,
pušten je dan kasnije iz pritvora u kojem se nalazio od 3. jula.
Optužnica Stojčinovića tereti da je preduzećima “Naš dom” i “Građa”
omogućio da na sebe uknjiže nekretnine, čime je grad Banjaluka oštećen
za više od 7,5 miliona KM. Stojčinović je optužen i da se zajedno sa
zamjenikom Branislavom Jeličićem u predmetu “Poljoprivredna škola”
odrekao tužbe i zaključio sudsko poravnanje, ne obavještavajući o tome
grad Banjaluku, što znači da za takav potez nije imao saglasnost
gradskih vlasti.