Dr. sc. Hrvoje Mihanović, stručnjak za fiziku mora iz Instituta za
oceanografiju i ribarstvo, za Index je podsjetio da je slična pojava
zabilježena i 2010. kada su velike količine smeća iz Albanije zatrpale
brojne plaže u južnom Jadranu, ali i neke u srednjem i sjevernom.
“Posebno se to dogodilo na plažama koje su okrenute prema jugoistoku.
Bilo ih je na Mljetu, na Pelješcu, pa čak i na Dugom otoku. Ono je
uglavnom stiglo iz Albanije”, rekao je Mihanović.
Krivci su jugo, struje i velike oborine
“To je posljedica dviju pojava. Prva je da uz našu obalu u površinskom
sloju prevladava strujanje od jugoistoka prema sjeverozapadu. To je
ciklonalno strujanje, koje se naziva istočnojadranska struja. Ona se niz
talijansku obalu spušta nazad prema jugu. Zahvaljujući njoj zagađenje
rijeke Po ne utječe na naše obale, osobito u južnijim dijelovima
Jadrana, ali zagađenje iz Albanije utječe. Drugi važan čimbenik su
velike oborine koje su izazvale plavljenje u albanskim rijekama. One su
sa sobom ponijele smeće iz ilegalnih odlagališta otpada. Rijeke, poput
Bojane na granici Albanije i Crne gore, donijele su to smeće u Jadransko
more, a potom su ga struje i jako jugo naplavili na naše obale. Jugo
istovremeno intenzivira istočnojadransku struju i tjera smeće prema
obali. Posljednjih tjedan dana preko Jadrana je prošlo nekoliko ciklona s
obilnim kišama i jakim jugom“, protumačio je splitski stručnjak za
međudjelovanje atmosfere i mora te dinamiku priobalnog područja.
Smeću iz Albanije najizloženije su plaže poput Saplunare na Mljetu. Čak i
kada nema ekstremnih uvjeta, na toj se plaži zimi nakupi plastičnih
boca pa čak i bolničkog materijala. Potom slijede Trstenik, Pelješac i
tako dalje.
Meteorološki CSI
Nakon velikog zagađenja 2010. znanstvenici iz DHMZ-a i Ruđera, mr. sc.
Martina Tudor i dr. sc. Ivica Janeković, pokušali su istražiti kako i
odakle je ono točno stiglo.
Njihova studija ‘Modelling origin and transport fate of waste materials
on the south-eastern Adriatic coast (Croatia)’, objavljena 2014. u Časopisu Geofizika, pokazala je da je problem nastao u dvije regije.
„Izmjereni podaci pokazuju da su intenzivne oborine od 7. do 10.
studenog 2010. nad dijelovima Crne Gore i Albanije značajno podigle
razine rijeka i uzrokovale bujice koje su vjerojatno ponijele otpadne
materijale prvo u rijeke, a potom i u Jadransko more“, ističu autori u
svojoj studiji.
Tudor je za Index objasnila da u radu nisu htjeli precizno imenovati
regije iz kojih je stiglo smeće jer im cilj nije bio da stvaraju
politički pritisak nego da objasne pojavu.
Metereološki podaci teško izlaze iz Albanije
„Najbolje se po samom smeću može odrediti odakle je stiglo, po etiketama
na bocama i slično. Problem je u tome što meteorološki podaci teško
izlaze iz Albanije“, rekla je za Index Tudor.
Naša meteorologinja kaže da u malim zaljevima, a Jadran to jest, struje
mora uobičajeno imaju smjer kretanja od jugoistoka prema sjeverozapadu.
„Na njih znaju utjecati razni vjetrovi koji ih mogu poremetiti. Tako će,
primjerice, bura uzrokovati pojavu dvaju vrtloga na sjevernom i
srednjem Jadranu. No generalno se struje stisnu uz obalu, u dijelovima
koji su plići, i idu od juga prema sjeveru u istočnom dijelu Jadrana i
obratno u zapadnom. Uz Italiju prolazi značajno ohlađena struja koja se
stisne u pojasu širine od desetak kilometara. Dakle, očekivano je da će
nešto što u Albaniji padne u more doploviti do naših obala. Kada bi
Albanci kontinuirano bacali smeće u more, mi ne bismo imali turizma. Ovo
je ovih dana bila ekstremna situacija s jakim oborinama. Jedino pravo
rješenje je da naši južni susjedi riješe probleme ilegalnog otpada“,
protumačila je Tudor.
Otkud protubrodska mina i lešina kita?
No, meteorologinja ističe da je teško reći jesu li uzrok smrti velikih
morskih sisavaca bili ekstremni uvjeti ili su oni uginuli prirodnom
smrću.
„Moguće je da je zagađenje uzrokovalo njihovo ugibanje, ali i da su
uginuli prirodno pa ih je jugo samo nasukalo na obale. Kako je i odakle
stigla mina, teško je reći. Nju je moglo otrgnuti olujno nevrijeme, a
strujanja, vjetar i valovi mogli su je donijeti. Trebalo bi svakako
pokušati otkriti odakle je došla mina jer ih možda ima još, a u tom
slučaju one predstavljaju sigurnosnu prijetnju“, poručila je naša
sugovornica.