The Economist u posebnom izdanju pod nazivom “The World in 2018”
procjenjuje, također, da bi inflacija u Hrvatskoj iduće godine mogla
iznositi 1,8 posto, a proračunski deficit 1,6 posto BDP-a.
“Koalicijska Vlada predvođena konzervativnim HDZ-om je slaba, a premijer
Andrej Plenković mogao bi sazvati ranije izbore kako bi iskoristio
snažan rejting stranke. Ako to ne učini, reforma gospodarstva bit će
spora. Ako osigura čvršći mandat, Vlada će pokušati ograničiti veliki
javni dug i potaknuti domaće investicije”, ocjenjuju analitičari The
Economista.
Među europskim zemljama, najviše stope rasta ti analitičari predviđaju
za zemlje središnje i istočne Europe, pri čemu najviše za Rumunjsku, 4,5
posto, Estoniju 3,5 posto, Mađarsku i Poljsku, po 3,4 posto, Bugarsku,
3,3 posto te Sloveniju, 3,1 posto.
Za najveće hrvatske trgovinske partnere – Njemačku i Italiju – The
Economist predviđa stope rasta BDP-a u 2018. od 1,8, odnosno 1 posto.
Niža procjena rasta BDP-a
Procjena The Economista o rastu hrvatskog BDP-a niža je od većine drugih procjena.
Tako je Europska komisija u nedavnim prognozama objavila kako u 2018. očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto.
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka očekuju pak, rast gospodarstva od 2,7 posto.
Još je optimističnija Addiko banka, koja je nedavno objavila kako u idućoj godini očekuje rast BDP-a od 3,0 posto.
Raiffeisenbank Austria (RBA) poručila je, pak, nedavno da zbog mogućih
negativnih rizika od restrukturiranja Agrokora u idućoj godini očekuje
rast gospodarstva od 2,3 posto.
Vlada je, pak, prijedlog proračuna za iduću godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.