Inspekcijski organi u Bosni i Hercegovini godišnje izvrše hiljade redovnih kontrola. No jedan dio kontrola, između 10 i 20% odnosi se na vanredne kontrole. Odnosno na inspekcijske provjere na osnovu prijava koje pošalju građani. U ovoj godini građani su se najčešće žalili i tražili izlazak inspektora na teren u oblasti nepravilnosti na tržištu rada.
„U pravilu, najveći broj zaprimljenih prijava odnosi se na oblasti nadzora inspekcije rada, tržišne, prosvjetne i šumarske inspekcije. Inspekciji rada radnici se obraćaju po raznim osnovama, a najčešće zbog otkaza ugovora o radu, obračuna i isplate plata i naknada plata, prava na godišnji odmor, neprijavljenog rada, ostvarivanja prava po osnovu bolovanja i slično“, kaže za BUKU Dušanka Nikolić, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću republičke uprave za inspekcijske poslove Inspektorata Republike Srpske.
Značajan broj prijava inspekciji vrše i potrošači koji od inspekcije traže zaštitu njihovih potrošačkih prava. Da trgovci krše zakone i pravilnike građani najčešće primjećuju da trgovci ili ugostitelji ne izdaju fiskalne račune.
„Prijave koje potrošači upućuju tržišnoj inspekciji odnose se na razne vrste kako usluga, tako i proizvoda, a najčešće se odnose na neizdavanje računa, vođenje poslovnih knjiga, neprihvatanje reklamacija, rad bez rješenja i drugo“, kaže Nikolić.
Nepravilnosti nije lišena ni prosvjeta. Najčešće nepravilnosti koje primijete građani koji traže reagovanje inspekcije odnose se na zapošljavanje u prosvjeti.
„U oblasti nadzora prosvjetne inspekcije najveći broj prijava se odnosi na provođenje procedura raspisivanja konkursa i popune upražnjenih radnih mjesta u vaspitno-obrazovnim ustanovama, proglašenje tehnološkog viška, obezbjeđivanje norme časova i drugo“, dodala je Nikolić.
Česte su i prijave u sektoru šumarstva, gdje oni koji prijavljuju nepravilnosti uočavaju ilegalnu sječu šume i njenu prodaju.
„Predstavke dostavljene šumarskoj inspekciji najčešće su u vezi sa suzbijanjem nelegalne sječe i prometa šumskih drvnih sortimenata“, podaci su inspekcije.
U prvih pet mjeseci 2023. godine, izrečene su sankcije u iznosu od 2,3 miliona KM
Redovne inspekcijske kontrole vrše u skladu sa godišnjim planom kontrola, koji se izrađuje krajem tekuće godine za narednu. Broj kontrola po pojedinačnim inspekcijskim sektorima se planira u skladu sa raspoloživim kadrovskim resursima. Takođe, na konačan broj izvršenih kontrola na godišnjem nivou utiče i broj vanrednih kontrola koje se vrše na osnovu zaprimljenih predstavki u toku godine, a čiji broj nije moguće predvidjeti i planirati. U ovoj godini, kao i u prethodnim godinama, inspekcijske kontrole se vrše redovno i kontinuirano, dodaju iz Inspektorata.
„Na plan rada mogu uticati i neke vanredne okolnosti, kao što je bila situacija sa virusom korona, kada su redefinisani prioriteti u radu inspekcijskih organa u odnosu na planirane aktivnosti, ali je broj kontrola čak bio i značajno veći u odnosu na planirani, jer su okolnosti to zahtijevale. Predstavke i zahtjevi za kontrolu koje nam dostavljaju druga fizička i pravna lica, ili drugi organi i ustanove, uvrštavaju se u operativne planove rada ili se zbog hitnosti inspektori upućuju u vanredne kontrole u najkraćem mogućem roku, u zavisnosti od prirode i sadržaja predstavke.“
Vanredne situacije ili poremećaji na globalnim tržištima poput tržišta nafte otvara prostor za neopravdano dizanje cijena. Tako je bilo i kada je litar goriva u BiH bio 4KM, a neki trgovci naftom i dalje dižu cijene više od dozvoljenog. Inspektori su vršeći kontrole pridržavanja Uredbe o ograničavanju marže prilikom formiranja cijena tečnih naftnih derivata sredinom maja kaznili benzinske pumpe sa 75.000 KM zbog nepridržavanja marže.
„Za pet mjeseci ove godine inspektori Inspektorata Republike Srpske su u unutrašnjem prometu izvršili oko 11.500 kontrola, od čega je oko 2.000 kontrola ili 18% imalo status vanredne kontrole po zaprimljenoj predstavci. Po svakoj konkretnoj prijavi nadležna inspekcija vrši kontrolu, međutim moramo imati u vidu da prijave i pritužbe nisu uvijek osnovane. Od ukupnog broja vanrednih kontrola u oko 40% slučajeva utvrđene su nepravilnosti, odnosno da je inicijativa za inspekcijsku kontrolu bila opravdana. U praksi je statistika pokazala da se od ukupnog broja kontrola, oko 20% odnosi na vanredne kontrole po predstavkama“, rekla je Nikolić za BUKU.
Koju mjeru će inspektor preduzeti u kontroli zavisi od vrste utvrđene nepravilnosti. Ukoliko je riječ o manjim propustima koji su administrativne prirode, inspektor će primarno preduzeti upravne mjere na otklanjanju nepravilnosti.
„Međutim, u slučajevima gdje je riječ o grubom kršenju zakona i propustima koji su zakonom definisani kao prekršaj, pored upravnih mjera, inspektor izriče i novčane kazne. Za pet mjeseci ove godine u unutrašnjem prometu izrečene su novčane kazne u iznosu od oko 2.285.600 KM“, podaci su Inspektorata.
Prošla godina je za inspektore bila jedna od izazovnijih, jer je kontrola bilo puno, a nepravilnosti puno više nego ove godine.
„Kada je riječ o kaznama koje su izrečene u prošloj godini moramo ukazati na okolnosti koje su bile aktuelne, a koje su se odnosile na pojačane kontrole formiranja cijena i pridražavanja marži za robe sa ograničenom maržom. Samo po tom osnovu u protekloj godini izrečene su kazne u iznosu od preko 3.800.000 KM, što u prethodnim godinama nije bio slučaj. Takođe, i u ovoj godini je značajno manje neurednih kontrola kada je u pitanju pridržavanje marže“, zaključuje Nikolić.