Bez rezervoara na drugoj strani koji bi to onemogućio, unutrašnji pritisak vode u bazenu za hlađenje mogao bi probiti nasip oko njega, navodi se u izvještaju Instituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (IRSN) sa sjedištem u Parizu.
Gubitak bazena ne bi nužno bio katastrofalan jer bi se mogli dovesti drugi izvori vode, kao što su kamioni za pumpanje, kako bi se spriječilo otapanje nuklearnog goriva u elektrani, ali bi gubitak bazena za hlađenje dramatično povećao zabrinutost za sigurnost u elektrani.
Zvaničnici ukrajinske korporacije za nuklearnu energiju, Energoatom, rekli su da bi svako urušavanje nasipa oko jezera za hlađenje bilo djelimično čak i u najgorem slučaju i da će i dalje biti dovoljno vode da se jezgra reaktora i istrošeno gorivo održavaju hladnim. Međutim, upozorio je na opasnosti od sabotaže ruskih snaga koje kontrolišu fabriku.
Od urušavanja brane Kahovka u utorak, njen rezervoar se slijeva u rijeku Dnjepar i Crno more dalje. Uskoro će pasti ispod nivoa koji se koristi za pumpanje vode u niz bazena koji se koriste za hlađenje reaktora jezgra i istrošeno gorivo na lokaciji i mnogo veći bazen za hlađenje koji se koristi kao rezerva vode.
“Dolazimo do ove mrtve zone, koja iznosi 12.70 metara, nakon čega neće biti unosa vode ni za bazene za hlađenje u stanici Zaporožje”, rekao je Ihor Sirota, čelnik Ukrhidroenergo, ukrajinske hidroenergetske korporacije.
Izvještaj IRSN-a sugeriše da bi integritet nasipa oko jezera mogao biti u opasnosti od urušavanja čak i bez ruske sabotaže.
“Pad nivoa vode u Dnjepru mogao bi dovesti do curenja iz bazena, ili čak do urušavanja okolnog nasipa, zbog pritiska vode koja se nalazi u slivu”, navodi se. Dodaje se da je Energoatom izvršio stres testove nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi nakon cunamija 2011. godine, prenosi “Klix”. Tim testovima, kako se navodi, procjenjuje se da nasip može “izdržati nivo Dnjepra od 10 metara u blizini elektrane”.
Karine Herviou, zamjenica generalnog direktora IRSN-a za nuklearnu sigurnost, rekla je da su, budući da je svih šest reaktora u elektrani Zaporožje zatvoreno prije nekoliko mjeseci kao rezultat borbi u tom području, potrebe elektrane za hlađenje su ograničene.
“Ako je nasip uništen kao rezultat pritiska vode, postoje i drugi načini za nadopunu jezerca za prskanje, poput kamiona pumpi koji dovoze vodu iz Dnjepra ili drugog vodenog bazena koji se nalazi u blizini”, rekao je Herviou za “TheGuardian”.