Njemačka nobelovka: SPC je učestvovala u zlu nacionalizma na Kosovu i u Bosni

 “Ja sam došla ovde zato što sam želela. Ja želim sve najbolje ovoj zemlji”, ovim rečima je nobelovka Herta Miler završila svoj boravak u Beogradu koji je posetila kao gošća Sajma knjiga.

 

Na sinoćnoj tribini u Jugoslovenskom dramskom pozorištu pod nazivom “Logika 29. februara”, o eksploziji nacionalizma na prostoru bivše Jugoslavije, Herta Miler razgovarala je sa našim književnikom i prevodiocem Ivanom Ivanjijem i nemačkim piscem Mihaelom Martensom.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

“Na Kosovu i u Bosni se dogodilo mnogo zla uz prisustvo nacionalizma i u svemu tome je učestvovala Srpska pravoslavna crkva. Bila sam iznenađena da se sve to dešava u Jugoslaviji koja je bila otvorena zemlja i u kojoj su ljudi mogli da putuju. Iz moje perspektive života u Rumuniji, Jugoslavija je bila polu-raj. Iznenadilo me da je u takvoj zemlji eksplodirao nacionalizam”, kazala je Miler i dodala da „kada postoji rat, tada mora da se izvrši zahvat kako bi jedna strana izgubila sve i bila poražena od druge strane. Kada je već tako verujem da je vojna intervencija ljudska i moralna pozicija. To možemo da vidimo uvek iznova na različitim primerima. Ako budemo dobri i pijemo čaj jedni sa drugima sve će biti u redu. Mnogi ratovi su pokazali da nije bilo baš tako”, prenose mediji.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Martens je podsetio Miler da postoje njeni tekstovi koji se bave temama koje su u Beogradu još aktuelne.

 

“Kada je bombardovan poslednji put neki grad u 20. veku, Beograd u Srbiji, vi ste u jednom eseju napisali da ne razumete arogantni stav prema NATO i da Milošević mora biti zaustavljen za sva vremena”, naveo je nemački pisac, podsetivši je na njene reči: „Ko u devet godina vodi četiri rata i ko tako pragmatično gradi groblja kao gradove, on se ne može stići rečima. Bila bih srećna da je NATO ušao u Rumuniju, ali se to nije dogodilo i Rumuni su se borili protiv Rumuna da bi stavili tačku na Čaušeskua”, a ona je rekla da i danas ostaje pri svojim rečima.

 

O ideji da bi totalitarizam trebalo da bude zamenjen demokratijom posle rušenje SSSR-a, Herta Miler kaže da se „to nije dogodilo i da je Putin sve izvrnuo”.

 

„Danas je povređen novinar koji kritikuje Putina. On je u životnoj opasnosti. To su stvari za koje smo mislili da se neće više događati. Ako ne ide diplomatski onda mora vojno da se zaustave takva ekpanzija. Tako su i Miloševića morali da sruše”, rekla je Miler.

 

Ivan Ivanji je odgovorio nemačkoj nobelovki da su stotine hiljada ljudi svojim glasovima srušile Miloševića, a ne NATO, na šta je Miler uzvratila da porodica Milošević takođe živi u Rusiji i da to govori o relacijama.

 

“Putin ih rado prima. To je prilično prevarantska pozicija. Politika Putina je ekspanzionistička”, smatra nobelovka, kojoj je nekoliko glasova uz publike uzvratilo uzvicima: “Pitajte Angelu Merkel za Putina”.

 

„Ne moramo da budemo istog mišljenja. Ni sada u sali. Ali kada me nešto pitate, ja moram da budem iskrena”, zaključila je nobelovka na sinoćnoj tribinu.

 

Herta Miler rođena je 1953. u Nikidorfu u Banatu u Rumuniji. Iz Rumunije se iselila 1987, a otada živi u Berlinu. Nobelovu nagradu za književnost dobila je 2009. godine. Većina njenih dela govore o njenom životu u ruralnoj kulturi i brutalnoj državnoj represiji u Rumuniji. Njene knjige „Ljuljaška daha”, „Životinja srca”, „Lisac je oduvek bio lovac”, „Čovek je veliki fazan na ovom svetu” kod nas je objavila izdavačka kuća Laguna u prevodu Nebojše Baraća.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije