KATALONSKI birači počeli su u nedjelju ujutro blokirati vrata
birališta i okupljati se ispred njih kako bi ih zaštitili u slučaju
policijske akcije s ciljem sprečavanja održavanja zabranjenog
referenduma o odcjepljenju Katalonije od Španjolske.
8:35 Organizatori na biralištu u jednoj školi u
Barceloni zamolili birače da blokiraju ulaz i da primijene pasivan otpor
ako policija intervenira kako bi spriječila referendum koji bi trebao
početi u 9 sati. Organizatori su pozvali birače da dođu ranije na
birališta i da se već od sedam ujutro počnu masovno okupljati.
Listići i kutije dopremljeni tijekom noći
Agencija dpa javlja da su birački listići i glasačke kutiji dopremljeni
tijekom noći na desetke birališta unatoč ranijim tvrdnjama španjolske
vlade da je uspjela zaustaviti “ilegalni” referendum.
Katalonci su već rano ujutro počeli formirati redove, a počela se
raspoređivati i civilna garda u Barceloni gdje je stiglo stotinjak
policijskih kombija.
Tisuće policajaca su raspoređene kako bi blokirali ulaz na birališta.
Španjolske vlasti ranije su zaplijenile glasački materijal, ali lokalni
mediji javljaju da se na nekim biralištima nalaze nove glasačke kutije.
Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje
ujutro, a policajci su dobili naputak da se suzdrže od primjene sile.
Najavljeni referendum, koji je gurnuo Španjolsku u najgoru ustavnu krizu
u zadnjih 40 godina i izazvao strah od uličnog nasilja, predstavlja
test snage volje između Madrida i Barcelone.
Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama,
ispitivanjima, pobornici se pripremaju održati referendum o
samoodređenju, iako je Katalonija sa 7, 5 milijuna stanovnika duboko
podijeljena po tom pitanju. Polovica Katalonaca ne želi neovisnost, no
dvije trećine njih želi se izjasniti na referendumu.
Španjolska u egizstencijalnoj krizi
Španjolska je suočena s najvećom krizom u svojoj 42-godišnjoj
demokratskoj povijesti jer katalonske vlasti nisu odustale od
referenduma unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i prijetnjama
policijskom represijom.
Otkako je završena Francova diktatura 1975., Španjolska je preživjela
jedan pokušaj državnog udara i porazila baskijske oružane separatiste.
Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija, uključujući i
jednog od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone.
“Želite li da Katalonija bude neovisna država u obliku republike?”,
glasi pitanje na koje će u nedjelju biti pozvano odgovoriti 5,3 milijuna
Katalonaca.
“Ako volja katalonskog naroda bude neovisnost, Katalonija će krenuti tim
putem”, rekao je ovaj tjedan katalonski predsjednik Carles Puigdemont.
Ali on bi mogao završiti i u zatvoru ako nastavi s tim planom, a nejasno
je i kako misli provesti referendum pošto je španjolska policija
zaplijenila 10 milijuna glasačkih listića, onemogućila elektroničko
glasovanje i blokirala dobar dio predviđenih biračkih mjesta.
“Referenduma neće biti jer demokracija ne može prihvatiti kršenje
ustava”, tvrdi konzervativni španjolski premijer Mariano Rajoy,
optužujući pritom katalonske vlasti za “barbarsko krešenje” vladavine
prava.
Napetosti između Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski
parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom
većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španjolski
ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave
referendum.
Ustav dopušta referendum samo na razini cijele države
Španjolski ustav dopušta referendume samo na teritoriju cijele države.
Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo je potom kotrolu nad
katalonskom policijom, Mossos d'Esquadra, i poslalo policijsko pojačanje
u regiju.
“Mi smo uvijek bili i ostat ćemo nenasilni narod. Naravno, Madrid čini
sve što može da nas isporovocira, ali nećemo pasti u tu zamku. To je
naša velika snaga”, kaže europarlamentarac Ramon Tremosa i Balcells,
zagovornik katalonske neovisnosti.
Katalonija je nakon Francove smrti postala autonomna regija, ali su
neuspjeli pokušaji da tu autonomiju proširi zadnjih godina potaknuli
secesionističke osjećaje.
Važnu ulogu igra i ekonomija jer Katalonija kao bogata regija više uplaćuje u državni proračun nego što od njega prima.
Katalonsko društvo ugrubo je podijeljeno popola oko neovisnosti, ali
golema većina želi da se to pitanje riješi na legalnom referendumu.
“Naravno da bi škotski model bio bolji”, kaže Tremosa, aludirajući na
činjenicu da britanska vlada 2014. dopustila održavanje škotskog
referenduma o neovisnosti na kojem su pobijedili unionisti.
“Ali španjolska vlada i premijer Rajoy u zadnjih sedam godina 18 su puta
odbili zahtjev katalonskog civilnog društva za referendumom”, dodaje
Tremosa.
U nedjelju će na birališta uglavnom izaći pobornici neovisnosti, ali s
obzirom da će biti teško jamčiti urednu provedbu glasanja i pouzdano
brojanje glasova, mnogi referendum vide tek kao simbolični čin neposluha
čiji će se uspjeh zapravo mjeriti brojevima o odazivu.
Nadaju se milijunu glasova
Oko 2,3 milijuna ljudi, od 5,3 milijuna koliko ih je na to imalo pravo,
odazvalo se savjetodavnom referendumu o neovisnosti 2014., također
proglašenom nezakonitim, i više od 1,8 milijuna glasalo je “za”.
Ovoga puta separatisti su se nadali prijeći granicu od dva milijuna. Dan
prije referenduma, međutim, organizatori su kazali da će biti
zadovoljni i s milijunom.
S obzirom na sve što je Madrid učinio da poremeti referendum, milijun
glasova za neovisnost bio bi izvanredan uspjeh, misli Jordi Sanchez,
predsjednik Katalonskog nacionalnog skupa (ANC), najveće građanske
skupine koja želi neovisnost.
Eurozastupnik Tremosa uvjeren je da će glas “za” biti obvezujući i da
mora dovesti do proglašenja neovisnosti. “U suprotnom, zašto bi se
španjolska vlada toliko trudila da ga spriječi?”.
Anketa u El Paisu pokazala je međutim da 61 posto Katalonaca ne vjeruje u
validnost ovog glasanja, ali ih 82 posto želi potpuno zakoniti
referendum, u dogovoru s Madridom.
Po katalonskom piscu Rafelu Nadalu Farrerasu, španjolski premijer Rajoy i
katalonski predsjednik Puigdemont “dvojac su impotentnih igrača u
slijepoj ulici”. Prvi jer dolazi iz konzervativne stranke i nije u
mogućnosti ponuditi više autonomije, a drugi jer nema široki mandat za
jednostrane poteze.
“Ja sam pesimist, obje strane će i nakon nedjelje nastaviti po svom i
neće pokušati naći kompromisni ‘treći put’ za izlaz iz krize”, rekao je
Nadal.
“Da sada odete Kataloncima i kažete im, ‘nema referenduma danas, ali
dobit ćete ga za tri godine, s kvalificiranom većinom i tri opcije
(neovisnost, šira autonomija, čvršći federalizam), njih 90 posto bi
pitalo, ‘gdje da potpišem?'”, zaključio je Nadal.