Više od 70 istraživača boravilo je na Neretvi ©Vladimir Tadić
Sedmica nauke na Neretvi koju je organizovao Centar za životnu
sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i
Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope završena je u
srijedu 7. juna.
Više od 70 naučnika iz 17 zemalja svijeta istraživalo je sedam dana
gornji tok rijeke Neretve sa ciljem prikupljanja argumentacije za
zaštitu ovog područja koje je ugroženo planovima za izgradnju brojnih
hidroenergetskih projekata. Ukoliko dođe do realizacije ovih planova,
ovaj jedinstveni riječni sistem bio bi u potpunosti uništen. Naš cilj je
da ovo područje zaštitimo i sačuvamo, i iz tog razloga već drugu godinu
zaredom organizujemo Sedmicu nauke sa baznim kampom u selu Ulog.
„U odnosu na prošlu godinu proširili smo teren istraživanja na druge
lokacije gornje Neretve koje do sada nikad nisu bila istraživana. Tako
su mnoge pritoke Neretve bile fokus ovogodišnjeg događaja, a to su
Jezernica, Ljuta, Međeđak i druge, kao i okolna jezera kao što su Uloško
i Kladopoljsko. Posebno je važno što smo proširili istraživanje i
upotpunili znanje u određenim grupama organizama, flori i vegetaciji
ovog područja, zatim živom svijetu insekata, vodozemaca, gmizavaca,
ptica i gljiva“, istakao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu
koji je ujedno i koordinisao ovaj događaj.
Dodao je da se ove godine priključilo puno više domaćih istraživača.
„To nam je posebno drago, jer su oni odlučili biti dio ovog događaja i
dati svoj doprinos u kreiranju jedne pozitivne priče, te kroz
umrežavanje sa inostranim stručnjacima i istraživačima dati doprinos
novim saznanjima o ovom području i kreiranju preporuka za njegovu bolju
zaštitu. Ono što očekujemo u budućnosti jeste da se odustane od
hidroenergetske eksploatacije ove rijeke i njenih pritoka i da se pod
hitno proglasi Zaštićeno stanište Neretva.“
Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope u
okviru koje se ovaj događaj organizuje ističe da je Neretva jedna od
najvažnijih rijeka u Evropi po biodiverzitetu, posebno po pastrmkama, a
da je za njega i jedna od najljepših rijeka našeg kontinenta.
„Nažalost, Neretva je bez sumnje najugroženija rijeka Evrope. Čini se
da zvaničnici žele u potpunosti uništiti cijelu riječnu mrežu
hidroelektranama. Tokom našeg boravka na ovoj rijeci, stručnjaci su
istraživali različite grupe vrsta flore i faune i ponovno su bili
zapanjeni raznolikošću Neretve, Ljute i Zalomke. Međutim, hidroelektrana
Ulog koja je u izgradnji će izazvati katastrofu za biodiverzitet, kao i
za lokalne zajednice uz rijeku. Ako ova hidroelektrana bude završena,
naučnici predviđaju nestanak mekousne pastrmke, glavatice i jadranske
pastrmke. To bi takođe dovelo do ugrožavanja raftinga koji je značajan
izvor zarade i glavni turistički potencijal ljudima u Glavatičevu i
Konjicu. I sve to zbog proizvodnje električne energije koju podjednako
može proizvesti 10-15 vjetroturbina. Ulog hidroelektrana je ludilo i
mora se zaustaviti!“
Vodeći naučnik Sedmice nauke na Neretvi, prof. dr Gabriel Singer sa
Univerziteta u Insbruku istakao je da nastavljamo sa istraživanjima na
ovoj rijeci, jer prošle godine nismo mogli dobiti više uvida u ekološki
fascinantan ekosistem koji je dio evropskog nasljeđa, a i zbog toga što
još ne vidimo da su rijeka Neretva i njena dolina čvrsto zaštićene.
„Kako bismo odali počast činjenici da rijeka nije ništa bez svoje
doline i da dolina nije mnogo bez svoje rijeke, ove godine smo imali
drugačiji fokus: da bismo istinski dočarali vrijednost doline rijeke
Neretve uzvodno od Uloga, pješačili smo i radili duž transekata, linija
koje se protežu kroz dolinu i rijeku od jedne do druge kraške
visoravni. Naša namjera je bila da istražimo što je moguće više
biodiverziteta ove doline u malo vremena koje nam je na raspolaganju. I
nismo bili razočarani! Livade kraških visoravni bile su u punom cvatu i
u njima je stotine biljnih vrsta i insekata, obronci doline
predstavljali su hrastove i priobalne šume s dijelom vrlo starom i
raznolikom šumskom strukturom u kojoj su se nalazile rijetke ptice, a
rijeka sa obalskom vegetacijom pokazala je još jednom veliku prirodnost
ovog područja. Osim toga, istraživali smo skrivene kanjone i male
potoke, pomoću kojih rijeka integrira krajolik i dolazi u bliski kontakt
sa svojom kopnenom okolinom. Naša Sedmica nauke bila je puna uspjeha
uprkos svoj kiši… ili možda baš zbog kiše, koja je omogućila “zdravo
zeleno predoziranje”, što je dobra poslastica za svakog biologa“.
Singer ističe da očekuje niz dobrih rezultata istraživanja od
naučnika koji su se pridružili ove godine, a koji će vrlo vjerovatno još
jednom pokazati koliko bi bilo važno staviti ovo područje pod zaštitu.
„Postizanje statusa očuvanja doline rijeke Neretve uzvodno od Uloga
čini se posebno važnim, jer je, na naš očaj, nastavljena izgradnja
hidroelektrane Ulog i uništeno je mnogo lijepe priobalne šume u budućoj
akumulaciji. Može se očekivati da će ovaj projekat nanijeti veliku štetu
rijeci i dolini, kako uzvodno tako i nizvodno. Sedmica nauke na rijeci
Neretvi sama po sebi ne može zaustaviti ovakve, gledano iz perspektive
ekologa, očito glupe projekte, ali jedinstvena kombinacija istraživača,
fotografa, filmaša i predstavnika medija u tako lijepom ambijentu je
zaista snažan korak ka tome. Iskreno se nadam da možemo doprinijeti
očuvanju prirode, barem doline gornje Neretve, očuvanju biodiverziteta,
ali i velikoj šansi za ekoturistički razvoj lokalne zajednice“.
Rezultat prošlogodišnje Sedmice nauke je pronalazak preko 1000 vrsta,
a od ranije je poznato još 300. Od vrsta koje su pronađene na Sedmici
nauke su 24 nove za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od
kojih je jedna i zvanično potvrđena i nazvana je po rijeci Neretvi – Baeoura neretvaensis. Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazali su na izuzetnu čistoću vode koja je svrstava u I kategoriju kvaliteta.
Ovogodišnje rezultate predstavićemo do kraja ove godine.
Inicijativa za proglašenje zaštićenog staništa „Neretva“, od mosta u
Ulogu do samog izvorišta, dio je kampanje za zaštitu rijeka Jugoistočne
Europe “Zajedno za rijeke”. Kampanju je pokrenula organizacija The
Nature Conservancy, jedna od vodećih svjetskih organizacija za zaštitu
prirode, u saradnji s lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini, Crnoj
Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.