Sa nešto više od 1.400 stanovnika Jezero je među najmanjim lokalnim
zajednicama u Bosni i Hercegovini smještena na tromeđi općina Jajce,
Šipova i Mrkonjić Grad u zapadnom dijelu BiH, formirana nakon Dejtonskog
sporazuma 1995. godine od nekadašnje jajačke mjesne zajednice Jezero.
Uspije li Ružičić u svojim nakanama da iskoristiti periodne ljepote ove
male općine, poput rijeke Plive i ljekovitog jezera Đol, malo Jezero bi
moglo postati mala Švicarska.
„Još uvijek nas opterećuje velika nezaposlenost. Oko 70 posto naših
ljudi je na birou za zapošljavanje, ali moj tim i ja činimo sve da
privučemo investitore koji bi otvorili nova radna mjesta“, kaže
načelnica Ružičić u intervju za agenciju Patria. „Vjerujem u našu
općinu, vjerujem da ćemo za nekoliko godina doživjeti ekonomski
preporod“.
Od početka mandata bavi se isključivo egzistencijalnim problemima sugrađana.
„Ako želite zadržati ljude onda se morate posvetiti njihovim
konkretnim problemima, a ne stvarima koji se njih ne tiču. Kada sam
došla na čelo Jezera, ljudi su ljekara u lokalnoj ambulanti imali dva
dana u sedmici. To je suludo. Ne možete vi birati kada će vam dijete
dobiti temperaturu. Tražila sam da ambulanta radi svaki dan i Fond
zdravlja RS sada plaća ljekara za cijelu sedmicu“, kaže Ružičić.
„Isto je i sa prijevozom učenika. Djeca moraju imati redovan prijevoz
do škole. Neki načelnici općina možda ne razmišljaju o ovim problemima,
ali u Jezeru sam morala krenuti od tih stvari“.
Svi se slažu da lokalnoj zajednici od samo početka najviše pomaže to
što Ružičić općinski novac troši racionalno i pametno. Kako bi smanjila
bespotrebnu potrošnju javnog proračuna, na službena putovanja često ide
sama, bez službenog vozača. Ukinula je i neke druge benefite, koji,
kaže, ne utječu na kvalitetu njenog posla ali su opterećivali budžet.
„U RS ima pet načelnica i u FBiH jedna. Sa sigurnošću znam da su sve
uspješne u poslu. To pokazuje da ženska ruka ipak može bolje upravljati
nekim sistemima“, kaže Ružičić kroz smijeh.
U svijetu je trend razvoja malih lokalnih zajednica, ekološki
uzgojena hrana na manjim plantažama sve je više na cijeni, a uviđa se i
to da život u manjim sredinama, koje imaju kvalitetnu infrastrukturu
može biti mnogo zanimljivi od života u velikim natrpanim gradovima. I to
je jedan od potencijala za kojeg se Ružičić nada da će uspjeti
komercijalizirati. Primjerice, kaže, Plivu i jezero Đol godišnje posjeti
hiljade turista iz cijelog svijeta. Važno je taj broj udvostručiti, ali
i educirati lokalno stanovništvo po najvećim turističkim standardima.
„Pokušavam ljudima objasniti da je važno da vole našu općinu i ono
što imamo. Lokalni patriotizam je važan. Ako se svi uključimo da svoju
zajednicu učinimo udobnim mjestom za život, tako će nam i biti“, kaže
Ružičić, dodajući da je sugrađani sve više razumiju i da joj je to
velika podrška.
Jezero je mala zajednica koja ne može tako brzo sama pokrenuti svoje
izuzetne prirodne potencijale. Zbog toga lokalna uprava sada čini sve
kako bi uz pomoć domaćih i međunarodnih projekata otvorila nova radna
mjesta. Samo jedna velika kompanija koja bi otvorila dvije ili tri
stotine radnih mjesta poplavila bi nezaposlenost u ovoj općini, ali i
udvostručila budžet Općine. Općinska administracija na čelu sa Ružičić
čini sve kako bi se to desilo što prije. Primjerice, ove godine Jezero
je prvi put dobilo Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža u
Općini za tri mlada čovjeka čije će plate finansirati Federalno
ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a što bi na koncu trebali
rezultirati boljom uslugom lokalne administracije.
IFAD je finansirao 240.000 KM vrijednu cestu do jezera Đol, koja će unaprijediti turizam i poljoprivredu u ovom dijelu općine.
U pregovorima su i za neke druge projekte. U Jezeru čekaju sredstva
bugarske ambasade od kojih će biti izgrađena dječija igrališta. Ružičić
šansu vidi i u saradnji sa susjednim općinama i zajedničkom apliciranju
na međunarodne projekte.
Promotivno-turistički dani Jezero 2017. ove godine bili su izuzetni.
Stanično odjeljenje policije nedavno je transformirano u Policijsku
stanicu Jezero, kako bi se sigurnost u općini povećala maksimalno.
„Građani moraju imati kompletnu uslugu da bi se osjećali komotno“, kaže Ružičić.