Nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne
hrane, kaže, može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od
bolesti prenosivih hranom.
“Trovanje hranom može se
spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama i ako se sa
hranom postupa tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se. Stoga
preporučujemo da se hrana kupuje isključivo u registrovanim objektima sa
posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su npr. jaja,
meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim
uređajima”, istakao je Hajrić.
Također bi pri kupovini
hrane sugerisao je da potrošači obrate pažnju na deklaraciju proizvoda s
naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda ukoliko su alergični na
određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda.
“S
obzirom na to da potrošači ljeti provode više vremena u prirodi, gdje
im često nije dostupna sigurnost koju pruža kuhinja (kontrolirano
kuhanje na odgovarajućoj temperaturi, pravilno hlađenje hrane i pranje
pribora) potreban je dodatni oprez pri čuvanju i konzumaciji hrane”,
dodaje Hajrić navodeći da ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno
apsolutna sigurnost iz razloga što je hrana veoma osjetljiva materija.
Posebno
je skrenuo pažnju na činjenicu da percepcija o riziku od izloženosti
štetnim tvarima u hrani uglavnom nije u skladu sa zdravstvenim rizikom
utvrđenim na temelju prihvaćenih znanstvenih kriterija.
“To
je najbolje objasniti na primjeru ostataka pesticida. Naime, šira
javnost rizik od izloženosti pesticidima smatra visokim, dok je stvarni
rizik dobiven na temelju znanstveno prihvaćenih kriterija značajno
manji. Tu naglašavamo da se rizik od izloženosti pesticidima trenutačno
procjenjuje za pojedinačnu kombinaciju pesticid/matrica, te se dobivena
vrijednost uspoređuje s akutnom referentnom dozom, odnosno s
prihvatljivim dnevnim unosom, dok kumulativni rizik od izloženosti
smjesi pesticida još nije moguće procijeniti”, pojasnio je Hajrić.
Iznoseći
podatke laboratorijske analize na mikrobiološke i fizičko-kemijske
parametre, koja je provedena na ukupno 71.713 uzoraka hrane u prošloj
godini naglašava da „broj neodgovarajućih uzoraka nema značajnijih
odstupanja u odnosu na prethodno razdoblje, kao ni u odnosu na druge
zemlje u regiji“.
“Najveći postotak neodgovarajućih
uzoraka analiziran na fizičko-kemijske parametre je u grupi hrane „meso i
proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači“, gdje je od 751 uzorka
neodgovarajućih bilo 24 ili 3,20 posto”, kazao je Hajrić.
Laboratorijske
analize hrane u BiH rade laboratoriji koji se nalaze u sastavu
veterinarskih i poljoprivrednih instituta/zavoda, zavoda za javno
zdravstvo, fakulteta, uz određeni broj privatnih laboratorija.
U
cilju jačanja kapaciteta laboratorija za analize hrane, Agencija je u
proteklom razdoblju kroz međunarodne projekte osigurala nabavku
laboratorijske opreme ukupne vrijednosti oko 2,1 miliona KM, te
omogućene specijalizirane obuke laboratorijskoga osoblja, koje su
provedene u referentnim laboratorijama zemalja Evropske unije po
međunarodno priznatim i validiranim metodama
“Navedena
laboratorijska oprema omogućava širok spektar laboratorijskih analiza.
Međutim, pored opreme i kadrova, veoma je značajno da laboratorije
provedu proces akreditacije prema standardu ISO/IEC 17025 čime dokazuju
kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja”, potcrtao je Hajrić.
Osim
toga, navodi da je akreditacija laboratorija veoma značajna i za same
naručitelje analiza, bez obzira radi li se o subjektima u poslovanju s
hranom ili nadležnim organima, jer su rezultati analiza koje provode
akreditirane laboratorije priznati u drugim zemljama.
Pored mjera
koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi
provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola,
kako pri uvozu, tako i na tržištu.
“Povlačenje i opoziv
hrane s tržišta koje Agencija za sigurnost hrane BiH provodi u suradnji s
nadležnim inspekcijskih organa i subjektima u poslovanju s hranom na
osnovu informacija dobivenih posredstvom Sistema brzog uzbunjivanja za
hranu i hranu za životinje (EU RASFF) pokazuju da nadležne institucije u
BiH imaju kapacitete za pravovremenu reakciju u kriznim situacijama”, potvrdio je direktor Agencije za sigurnost hrane Džemil Hajrić.