Ministarstvo kulture uskoro bi trebalo raspisati natječaj za dodjelu
više od 30 milijuna kuna Europskog socijalnog fonda „medijima
zajednice“. Kako je jedini preostali domaći fond za sufinanciranje
medijskih programa, onaj Agencije za elektroničke medije, iscrpljen za
ovu i iduću godinu, novcu namijenjenom „medijima zajednice“ podjednako
se nadaju svi vlasnici medija u Hrvatskoj. No, što su „mediji zajednice“
i ima li ih uopće u Hrvatskoj? S obzirom na to da su mediji zajednice
relativno nepoznat pojam u hrvatskom kontekstu, pobliže o samom konceptu
i praksi medija zajednice razgovarali smo s Judith Purkarthofer,
predsjednicom Foruma medija zajednice Europe (Community Media Forum Europe).
Kako biste prosječnom građaninu objasnili što su mediji zajednice?
Mediji zajednice su oni mediji koje neki građani rade za građane – neki
su profesionalci, neki su studenti, neki su radili kao novinari, a neki
se po prvi put susreću s poslom u medijima. Svima su važni zajednički
ciljevi: biti uključen u život zajednice i raditi u korist društvene
raznolikosti, ne raditi zbog profita, ostati neovisan o političkim
strankama i institucijama te omogućiti da mnogi ljudi sudjeluju u
medijima i o njima ponešto nauče. U tisućama medija zajednice –
radiostanica i TV postaja – u čitavoj Europi čuju se mnogi jezici, vide
mnogi stilovi i raspravljaju mnoge teme, a sve to pridonosi raznolikosti
medijskog prostora.
Kako biste novinaru objasnili što su mediji zajednice?
Mediji zajednice, bili elektronički ili tiskani, u većoj ili manjoj
mjeri imaju neke iste karakteristike: neovisni su o vlastima,
komercijalnim ili vjerskim institucijama i političkim strankama, po
svojoj prirodi su neprofitni, temelje se na dobrovoljnom sudjelovanju
članova civilnog društva u koncipiranju i provedbi programa, na
aktivnostima čiji je cilj društveni boljitak, vlasništvo su određene
zajednice kojoj pripadaju ili čije interese zastupaju i kojoj su
odgovorni, opredijeljeni su za praksu uključenosti i interkulturalnosti.
O njima se govori kao o „trećem medijskom sektoru“ jer je jasna razlika
između njih i nacionalnih javnih te privatnih komercijalnih medija.
Neprofitne medije mogu imati i vjerske organizacije, udruženja ili
političke stranke – no ono što njih razlikuje od medija zajednice je
kontrola sadržaja koju kod potonjih provode volonteri. Organizacijska
struktura može biti različita u različitim kontekstima, no prvotni je
cilj osigurati odgovornost volontera i suradnju koja znatno premašuje
javljanja putem strogo reguliranih telefonskog poziva ili pozvanog
sugovornika. Medij zajednice funkcionira neovisno o komercijalnim
interesima – oglasi uvijek utječu na sadržaj i sredstva suradnje te
komercijalni mediji, fokusirajući se na interes sponzora, moraju
slijediti tu logiku i favorizirati interes većine. Mediji zajednice nude
program i sadržaj koji nije potaknut većinom, već radi u korist
drugačijeg i pluralističkog okruženja ili krajolika.
Koja je uloga medija zajednice u medijskom eko-sustavu neke zemlje?
Budući da su ciljevi javnih i komercijalnih medija dobro poznati,
funkcioniranje i javna korist od medija zajednice su u središtu
zanimanja mnogih suvremenih publikacija. Omogućavanje građanima da
razmjenjuju pitanja i da govore u svoje ime potaknulo je društvenu
participaciju i koheziju. Ljudi koji proizvode te medije su, učeći kako
mediji funkcioniraju, razvili medijsku pismenost i vještine kritičkog
sagledavanja, što je posebno važno za prepoznavanje i postupanje s
takozvanim lažnim vijestima.
CMFE je osnovan 2004. Kako su se fokus i aktivnosti te organizacije razvijale tijekom godina?
CMFE (The Community Media Forum Europe) je osnovan da bi se u europskim
raspravama više čulo o medijima zajednice; članovi Foruma su
(nacionalna) udruženja, sudionici medijskih projekata, istraživači i
praktičari koji se na mnogo načina bave medijima zajednice. Želimo
povećati broj ljudi koji razumiju da mediji zajednice pridonose Europi
različitih glasova te da se svatko može oglasiti i pronaći forum na
kojem će ga se čuti. S nevladinom organizacijom AMARC Europe,
koja se posebno bavi radijem zajednice, uzmogli smo potaknuti
izvještaje i bili prisutni na mnogim europskim forumima na kojima
lokalne TV i radiostanice ne bi mogle sudjelovati.
Neprestano radimo na osiguranju statusa medija zajednice u svim
europskim zemljama, na razvoju zakonodavnih okvira i potpori mnogim
inicijativama. Kolegij naših stručnjaka brine o znanju i ekspertizi
raznolikih tema kao što su obrazovanje odraslih, pravna pitanja,
raznovrsnost jezika, medijska produkcija i recepcija. A broj pitanja i
tema i dalje raste.
Koji se model financiranja medija zajednice pokazao najpovoljnijim?
Modele financiranja treba shvatiti u njihovom političkom, društvenom i
zakonskom okruženju: mi navijamo za modele koji prepoznaju društvenu i
javnu vrijednost medija zajednice i osiguravaju financiranje iz javnih i
privatnih izvora. Održivost se često može postići putem različitih
izvora, uključujući i potporu dobivenu od državnih ili gradskih vlasti,
članarina i sredstava iz raznih projekata. Obrazovni aspekt medija
zajednice trebala bi prepoznati (i nagraditi) tijela javne uprave kao i
obrazovne institucije; na primjer, osobe koje imaju manju mogućnost
pristupa medijima trebale bi biti vrednovane u skladu s njihovim
doprinosom inkluzivnijem društvu.
Europska komisija ulaže u medije zajednice financirajući
različite programe. Možete li navesti primjer projekta koji je bio dobar
(primjer dobre prakse)i/ili projekata koji nisu bili tako uspješni kad
govorimo o medijima zajednice u Europskoj uniji?
Kao dodatak financiranju iz nacionalnih i lokalnih izvora, koje sam već
napomenula, inicijative medija zajednice potpomažu i institucije EU te
Vijeće Europe, najčešće tako da financiraju europske projekte (primjeri
uključuju projekt Erasmus+, Europski socijalni fond i mnoge druge).
Sudjelujući u tim projektima, partneri iz raznih europskih zemalja se
slažu oko zajedničkog cilja: privući građane Europe da sudjeluju u
medijskoj produkciji, omogućiti učenje marginaliziranim grupama, raditi u
korist raznolikosti novinarstva i medijskog krajolika.
CMFE je sudjelovao u projektu koji je potaknulo Vijeće Europe – zvao se MEDIANE.
Pozivao je medijske profesionalce Europe da međusobno razmjenjuju
tekstove koji uključuju različitosti i nediskriminiranje i da takvom
praksom obogate i svoje medije. U razmjenu su bili uključeni i mediji
zajednice te su joj pridonijeli u vidu znanja i iskustva na planu
inkluzivnosti i raznolike medijske produkcije. Na temelju rezultata
projekta MEDIANE i odgovora sudionika napravljen je Media Index on Diversity Inclusiveness (MEDIANE
BOX), alat kojim se podržava inkluzivnost i koji je dostupan svima,
medijskim izdavačima i profesionalcima, i koji će im pomoći da povećaju
raznolikost u svom svakodnevnom poslu u medijima. Takvi projekti čine
vidljivijim važan posao medija zajednice koji se svakodnevno odvija u
čitavoj Europi i jačaju veze među medijskim entuzijastima. A ta funkcija
približavanja dijelova Europe – nešto je što nam hitno treba u
današnjoj političkoj klimi.
Kako demokratske sredine potiču vrstu kulture u kojoj cvatu mediji zajednice?
Mnoge europske zemlje prepoznaju važnost pluraliteta mišljenja i
medijskog pluralizma, koji su vrlo važni kad se govori o dobrom okviru
za medije zajednice. Aktivno potičući građane da iskazuju svoje
mišljenje u medijima zajednice može pomoći državi kod pregovora o
društveno važnim temama. Neovisnost medija i razuman zakonski okvir, i
za zaposlenike medija zajednice i za njihove izvore, približava ljude i
potiče razvoj mišljenja.
Imate li savjet ili poruku za kraj?
Kad razmišljamo o medijima zajednice, brinu nas, naravno, zakonska
pitanja, tehnički detalji i razvoj dobrih praksi – ali ako ima nešto što
treba imati na umu, to su mnoge priče suradnika koji slušanje i
gledanje TV i radija zajednice čine tako korisnim. Njihov su entuzijazam
i energija zarazni; mnogi su nam govorili o tome kako su i druge
privoljeli da im se pridruže. Dakle, potražite najbliži medij zajednice,
upoznajte se s raznim ljudima koji svoje vrijeme troše na to da se
zbliže s drugima, sudjelujte u raspravama ili pridonesite svojim
odabirom muzike. Postanite dio toga bilo u svojoj zemlji ili, ako tu
mediji zajednice još nisu poznati, posjetite susjede i poradite na tome
da se i kod vaše kuće ti mediji prepoznaju.
Podsjećamo i na rezoluciju Europskog parlamenta o medijima zajednice iz 2008. godine te na Deklaraciju Vijeća Europe o ulozi medija zajednice u promicanju društvene kohezije i interkulturalnog dijaloga, usvojenu 2009. – temeljne dokumente koji su oblikovali razumijevanje medija zajednice na europskoj razini.
Intervju je objavljen na stranici Hrvatskog novinarskog društva Hnd.hr