Sve češće putujemo u druge zemlje. Međutim, većina bh. građana
još uvijek ne koristi osiguranje koje pokriva troškove hitne ljekarske
intervencije, tako da se nerjetko dešava da odmor i putovanje postane prilično skupa
avantura zbog iznenadne povrede ili obične prehlade.
Suada
Kovačević, šef Službe za ino-službe i liječenje u inostranstvu Zavoda
zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH kaže da je BiH zaključila
niz međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju gdje je regulisano i pravo na
zdravstvenu zaštitu za vrijeme boravka u inostranstvu. Na taj način je našim
građanima omogućeno da s određenom potvrdom koriste neophodnu zdravstvenu
zaštitu za vrijeme boravka u drugoj državi ugovornici.
“Ono
što osiguranici prije odlaska na odmor moraju učiniti jeste da u podružnicama
Fonda, odnosno Zavoda za zdravstveno osiguranje, podignuti obrazac na temelju
kojeg ostvaruju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu zemljama potpisnicama
ugovora. Sa tim obrascem odnosno potvrdom naši građani se trebaju javiti
tamošnjem nositlju zdravstvenog osiguranja koji će im potom izdati dokument
koji pokriva troškove svih hitnih i neophodnih liječničkih intervencija“,
pojašnjava Kovačević.
BiH
ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom,
Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom,
Njemačkom, Italijom, Belgijom i Luksemburgom.
Sporazumi
su potpisani i sa Velikom Britanijom, Češkom i Slovačkom, ali za te zemlje se
ne izdaju ino-obrasci, jer su drugačije regulisani i bitno je da osiguranici,
ako im zatreba medicinska pomoć u tim zemljama, kod sebe imaju pasoš BiH.
Pravilnikom
Fonda je propisano da se pravo na zdravstvenu zaštitu u ovim zemljama ostvaruje
na osnovu odgovarajućeg ino obrasca kojeg izdaje Fond.
Ukoliko
se osiguranik zadesi u nekoj od zemalja sa kojima BiH ima sporazum o socijalnom
osiguranju i zatreba mu hitna medicinska pomoć, a nije izvadio ino obrazac,
zdravstvena ustanova koja je zbrinula osiguranika je dužna da obavijesti
zdravstveno osiguranje te zemlje o prijemu našeg osiguranika na liječenje.
Nakon toga, zdravstveno osiguranje zemlje u kojoj je osiguranik zbrinut
kontaktira FZO RS ili Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije
BiH sa zahtjevom za naknadno izdavanje obrasca. Zahtjev razmatraju stručne
službe Fonda u RS, odnosno Zavoda U FbiH, i o odluci odmah obavještavaju
nadležno zdravstveno osiguranje zemlje u kojoj osiguranik privremeno boravi.
Ukoliko se zahtjev odobri, troškove će snositi Fond.
Pored
besplatne zdravstvene zaštite o trošku entitetsklih fondova zdravstvenog
osiguranja i ponuda osiguravajućih
kuća je više nego zadovoljavajuća kada
je u pitanju putno zdravstveno osiguranje.
U
Udruženja osiguravajućih društava Republike Srpske kažu da pokriće polisom
osiguranja zavisi od izabranog paketa osiguravajuće kuće, ali da se naši
građani najčešće odlučuju za tzv. police varijante dva u koju su uključene sve
zemlje izuzev Japana, Amerike i Kanade.
Što
se tiče iznosa koji se plaća za ovu vrstu polise ona se za pojedinca najčešće
kreće oko jedne konvertibilne marke po danu, s tim što se ograničava na
maksimalno 90 dana u toku godine.
Osiguranje
pokriva ambulantno liječenje, nabavku neophodnih lijekova i medicinskog
materijala, prevoz do najbliže zdravstvene ustanove, bolničko liječenje, prevoz
u zemlju, stomatološke intervencije, kao i druge troškove vezane za iznenadnu
bolest ili povredu.
Standardna
polisa odnosi se na osiguranu sumu od 30.000 eura što znači da će osiguravač
isplatiti troškove liječenja do tog iznosa za smještaj i boravak u bolničkim
ustanovama, te eventualni prevoz osiguranika u BiH.