Vijest iz Sarajeva,
07.9.2016: Prekinuta sjednica Skupštine KS zbog vrijeđanja zastupnika na
nacionalnoj osnovi. Današnja sjednica Skupštine Kantona Sarajevo prekinuta je
nakon što su pripadnici opozicionih stranaka napustili skupštinsku salu, a zbog
vrijeđanja zastupnika na nacionalnoj osnovi u hodnicima tokom pauze. Ovakav
potez opozicije prouzročen je nesuglasicama i raspravama koje su uslijedile
nakon tačke dnevnog reda koja se ticala izmjene naziva osnovne škole
“Dobroševići“ u Novom Gradu. Prema inicijativi, škola bi nosila ime pisca
Mustafe Busuladžića.
Zastupnik Demokratske Fronte (DF), Mario Vukasović, rekao je
da je opozicija bila protiv ovog prijedloga.
“Kompletna opozicija je smatrala da taj gospodin nije
dostojan da bilo kakva škola nosi njegovo ime, prevashodno zbog njegovih
fašističkih stavova u Drugom svjetskom ratu, kao i njegovih stavova prema
ženama. Smatrao je da žene ne trebaju imati ista prava kao muškarci, izlazak
žene iz kuće i traženje posla je izjednačavao sa prostitucijom. Dalje, otvoreno
je iznosio svoje oduševljenje što su Jevreji nestali sa sarajevske Čaršije“,
rekao je Vukasović. (Preuzeto s portala Klix.ba)
Neutvrđeni
predstavnik bosanskog muslimanskog
subjekta (T.H.), druga
decenija 21. stoljeća: „Mustafa Busuladžić je smetao komunistima jer je bio
izuzetan bošnjački i islamski intelektualac koji je argumentirano iznosio svoje
islamske, bošnjačke i bosanske argumente, što prije svih nije odgovaralo
velikosrpskim snagama u komunističkoj Jugoslaviji.“
Mustafa Busuladžić,
Hrvat islamske vjeroispovijesti, oko 1944: „Mi smo uvijek znali što hoćemo i
danas znademo: da se održimo kao muslimani i kao Hrvati…“
Šaćir Filandra,
dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, druga decenija 21. stoljeća: „Busuladžić
ima sposobnost da i najsitnije detalje, naoko neupadljive pojave života
muslimana u Bosni, islamski misli. On ne misli islam, već islamski misli svijet
i pojave u njemu. On zato nije teolog, već pregnuće pojedinačnog duha ka
Savršenom Čovjeku; nije ni filozof, jer sve misli sa stajališta njegovog
božanskog porijekla, ali zato jeste sustavni mislilac, baš zbog toga što svaku
stvar i pojavu u svijetu vrjednuje i procjenjuje s aspekta njene arhetipske
uzoritosti, božanskog određenja, sad samo sukladno vremenskim i prostornim
okvirima. On islamski misli Bosnu i Bošnjake kao Bošnjak, musliman, u Bosni,
kroz njene geografske, kulturne, nacionalne, vjerske i strategijske
određenosti.“
Mustafa Busuladžić,
1944, u vrijeme holokausta i istrebljenja Jevreja iz Sarajeva i tzv. NDH: „Kod
nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih
prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski
duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena, sakrivanja i gomilanja robe,
krijumčarenja i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca,
bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.“
.
„Eto tako: doprinos ‘naših ljudi’ holokaustu zapravo je bio
legitimna borba protiv devijantnosti politike laissez-faire, neka vrsta zalaganja za ekonomski intervencionizam i
ograničavanje slobodnog tržišta“, piše Tarik
Haverić u svojoj odličnoj knjizi Kritika
bosanskog uma (2016.), knjizi koju će razne filandre, izetbegovići, sdaovi
i neutvrđeni predstavnici dotičnog subjekta ignorirati i poklapati argumentima
sile i ideološke propagande. „Borba je očito bila uspješna, jer je Jevreja
‘nestalo iz čaršije’ (kuda li su mogli nestati, u NDH 1941-1944?), ali je
njihova praksa opstala, kao da i nije bila njihova… Za analizu je ključan
izraz ‘bez obzira na vjeru’, jer otkriva Busuladžićevu imago mundi a priori: on svoju sliku svijeta ne sklapa na osnovu
kritičkog propitivanja pojedinačnog i kolektivnog iskustva i historijskog
znanja, već na osnovu vjerskih dogmi koje prihvata kao istine. Jevreje njihova
predodređuje za prevaru i izrabljivanje, baš kao što muslimane njihova
predodređuje za poštenje, jer ‘islam zabranjuje svaku špekulaciju, nečasnu trgovinu,
prijevaru, krivu zakletvu, krivo mjerenje, korupciju svake vrste’. Poredak
svijeta nije poremećen zato što je nekoliko hiljada ljudi odvedeno u smrt već
zato što se oni koji su preostali ne ponašaju u skladu sa islamom…“
Džemaludin Latić,
druga decenija 21. stoljeća: „Bio je
najljepši primjer intelektualca. To je mislilac koji je govorio istine o svome
narodu, koji se hrabro i kritički sučeljavao sa prošlošću i osvjetljavao je,
ali u istom trenutku imao i vizije. Zato je Busuladžić dragocjen.“
.
„Orijaška borba koju Njemačka sa svojim saveznicima vodi
protiv boljševizma nije rat dvaju imperijalizama“, pisao je Mustafa Busuladžić 1943. godine. „Današnji
sukob je prije svega borba dvaju svjetova, starog svijeta koji se pod udarcima
podmlađenog pretvara u krhotine i novog svijeta koji se rađa, borba između Kapitala i Mein Kampfa. (…)“ A kada je ishod orijaške borbe postao
evidentan, dok su savezničke trupe već napredovale kroz Normandiju, Mustafa
Busuladžić ne potiče svoje istovjernike da se uključe u borbu protiv Trećeg
Reicha, već da masovno stupe u njegovu odbranu. (Preuzeto iz knjige Kritika bosanskog uma Tarika Haverića)
Vijest iz Sarajeva,
07.9.2016, 2. dio: „Nazivali su nas fašistima, komunjarama, protivnicima
Bošnjaka, i tako dalje, sve zato što nismo dopustili da škola nosi ime jedne
takve retrogradne osobe“, rekao je za Klix.ba Mario Vukasović, dodajući da je
najglasniji bio kolega Safet Mešanović iz SDA.
.
Piše Tarik Haverić
u knjizi Kritika bosanskog uma: Posljednji
svoj društveno angažiran tekst Busuladžić posvećuje „uzrocima raspadanja država
i civilizacija koje su se pojavile kroz povijest“, s težištem na krizi današnje
Evrope. Problemi u kojima se Evropa nalazi te 1945. godine nisu uzrokovani ni
rasnim teorijama, ni učenjem o Lebensraumu,
ni Anschlussom Austrije, ni
okupacijom Sudeta ni komadanjem Čehoslovačke, ni invazijom na Poljsku ni Blitzkriegom – već golotinjom. S izuzetnim
sluhom za povijesni trenutak, Mustafa Busuladžić daje dijagnozu epohe: „Potpuna
sloboda u odijevanju žene, upadljiva kozmetika, (…) sve su to dokazi spolne
raskalašenosti i moralne podivljalosti naših abnormalnih vremena.“ (Aferim
mumine! Dokaz abnormalnosti vremena u kojem živiš nisu Jasenovac i Stara
Gradiška već mješovite plaže!)
Šaćir Filandra,
dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, druga decenija 21. stoljeća: „[Mustafa
Busuladžić ostvario je] visoko intelektualni filozofski uvid u ontološke
temelje suvremenog svijeta, u razumijevanje uzroka i posljedica njegove
kriznosti i samodestruktivnosti, [uvid koji mu je] omogućio spoznaju duha
vremena, stvorio mu široke duhovne vidike, u okviru kojih može valjano
promatrati pojave suvremenosti.“