Riječ je o prosvjetnim radnicima i zaposlenima u Fondu PIO,
što je za medije potvrđeno u sindikalnim organizacijama.
Istovremeno narodni poslanik Nebojša Vukanović na svom blogu tvrdi da plate još uvijek nisu
isplaćene u Ministarstvu finansija Republike Srpske i Generalnom sekretarijatu,
te pripadajućim upravnim organizacijama, za što nismo uspjeli dobiti potvrdu.
Podsjetimo, Republika Srpska je sedam dana prije roka, koji zvanično
ističe sutra 28.06., prema riječima premijera Radovana Viškovića, platila dug od skoro 400 miliona maraka, po osnovu obaveza sa Bečke berze.
Nekoliko dana ranije Vlada je emitovala obveznice i trezorske
zapise na domaćoj berzi.
I samo u dva dana zadužila budžet i građane za 246 miliona maraka.
ŠTA ĆE BITI SA PLATAMA, PENZIJAMA…
Još tokom mjesecamaja ekonomskim stračnjacima smo postavili pitanje
hoće li vrćanje duga uticati na redovne isplate iz republičkog budžeta, poput
plata i penzija…?
A ekonomista Igor Gavran je još tada rekao su pred nama
poprilično neizvjesna vremena.
“Pitanje je šta će od drugih budžetskih rashoda biti
umanjeno ili odgođeno radi vraćanja ovih dugova a što opet znači štetu korisnicima
budžeta, privredi i građanima kojima taj novac treba umjesto da napušta zemlju
radi vraćanja nepovoljnih zaduženja koje je neodgovorno preuzeto ranije, a iz
kojeg novac također nije utrošen za produktivne namjene. Jer da jeste, onda ni
vraćanje ne bi bilo problem. Tek ćemo vidjeti kako će se i u kolikoj mjeri sve
ovo odraziti na građane, ali svakako negativno jer novac koji im je potreban
nepovratno odlaz,i a izvjesno je da će Vlada tražiti načine za nova zaduženja”.
Ekonomista Zoran Pavlović je, pak bio uvjeren da neće biti
problema za isplatu plata i penzija, ali ako bude nedostajalo novca smatrao da
će ti troškovi biti odloženi ne neko vrijeme, odnosno dok ne dođe priliv po
osnovu prikupljenog PDV-a.
NA NAPLATU STIŽE 1,1 MILIJARDA KM
Republika Srpska ove godine mora da vrati dugove „teške“ 1,1
milijardu maraka, što je skoro petina
budžeta od 5,38 milijardi maraka.
Dugoročno zaduživanje u 2023. planirano je do iznosa od
1.080.000.000 KM i to kroz emisije hartija od vrijednosti i kreditna zaduženja
kod domaćih i stranih banaka.
Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na
stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na
domaćem.
Ekonomski stručnjaci, podjećaju da zaduženja samo po sebi ne
predstavljaju suštinski problem. Rade to mnoge zemlje. Međutim, dodaju, nakon
dobijanja sredstava treba postaviti suštinska pitanja koja se tiču namjene ovih
zaduženja. Ako ide u tekuću potrošnju, jasno je da to nije nije dobro jer se
novac ne nalazi na tragu ulaganja i razvoja, nego u funkciji „gašenja požarnih
zgrada“, a to svakako ne može da se raduje građane i društvo.