Oduvijek je san ljudi sa ovog
podneblja bio da dođu do zaposlenja u Njemačkoj. I za vrijeme Jugoslavije, koja
je, kako mnogi vole reći, bila socijalistički raj, ni previše zatvorena, ni
previše otvorena, sa moćnom industrijom
i proizvodnjom, tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka mnogi su otišli na
privremeni rad u Njemačku i Austriju. Otišli su zbog posla, u nadi da će se za
nekoliko godina, kada uštede dovoljno za auto ili kuću, vratiti. Međutim,
privremeni posao obično je postajao stalni, mnogi su zaradili penziju i nikada
se nisu vratili.
Prema popisu stanovništva SFRJ iz
1971. godine, na privremenom radu u inostranstvu bilo je 671.000 radnika, a
upravo su Austrija i Njemačka zapošljavale više od 80 posto jugoslavenskih
gastarbajtera.
Svi termini rezervisani
Koliko je danas ljudi na privremenom
radu u inostranstvu nepoznanica je.
Nepoznanica su nam i rezultati popisa,
koji se sveo isključivo na to koliko ima Bošnjaka, Srba, Hrvata, Klingonaca,
ostalih… I to se još još uvije sabira, oduzima. O tome koliko ljudi je otišlo iz države,
nikoga ne interesuje. To izgleda nisu brojke koje zaslužuju pažnju.
A ljudi odlaze i to rijeke ljudi.
Najviše je mladih i obrazovanih koji do posla u BiH ne mogu doći, jer se ovdje
zapošljava isključivo preko stranačkih i porodičnih veza. Posao ovi mladi ljudi
dobijaju lako, obično putem internet oglasa ili preko posrednika. Uglavnom
odlaze u Njemačku, koja se od svih drugih članica Evropske unije najuspješnije
oporavlja od ekonomske krize.
Stoga smo i mi, kako bi istražili
koliko je zaista povećan odlazak bh. građana u ovu zemlju, kontaktirali Ambasadu
Njemačke u BiH. Ovdje su nam potvrdili da je broj zahtjeva za izdavanje viza
osjetno povećan, te da se zbog toga samo na zakazivanje termina za izdavanje
vize čeka i po 4 mjeseca. Trenutno oko 4.000 bh. građana koji imaju potpisane
ugovore o radu sa njemačkim poslodavcima čeka da dobije radnu vizu, a svi
termini u kategorijama „u svrhu spajanja porodice“ kao i u „svrhu
zapošljavanja“ trenutno su rezervisani.
„Ambasada sedmično daje oko 240
termina za vize za zapošljavanje i 45 za
spajanje porodice i trenutno su nam svi termini zauzeti. Zbog tehničkih i
organizacijskih razloga termini se mogu rezervisati 14 sedmica unaprijed. Takođe produžio se i vrijeme
čekanja između predaje zahtjeva i izdavanja vize zbog velikog porasta broja
zahtjeva, pa se vize ne mogu podići istog dana kada je predan zahtjev što je
ranije bilo moguće“, kažu u njemačkoj ambasadi.
Dodaju i da nije moguće zakazivanje
vanrednog tj. ranijeg termina u svrhu klasičnog zapošljavanja. Predsaglasnost
(tzv. Vorabzustimmung) od njemačke agencije za zapošljavanje ili ugovor o radu
sa određenim datumom ne predstavljaju razlog za zakazivanje vanrednog termina,
obzirom da su im isti limitirani i isključivo predviđeni za hitne slučajeve.
Za pola godine izdato
6.800 radnih viza
Koliko se povećao broj naših ljudi
koji odlaze na rad u ovu evropsku zemlju možda najbolje ilustruje podatak da je
u prvoj polovini 2016. godine njemačka ambasada obradila skoro 6.800 zahtjeva
za vizu, dok je za cijelu 2015. godinu taj broj iznosio 8.600. Najveći broj
zahtjeva za vizu bio je u svrhu zapošljavanja i obrazovanja, dok se oko oko
deset posto zahtjeva odnosilo na spajanje porodice.
Dodajmo još i to da državljani BiH,
koji su ujedno i državljani Hrvatske ne trebaju vizu za Njemačku, što im jamči
brži odlazak u Njemačku, a što za najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH i
nije baš dobro.
Podsjetimo Njemačka je od 1. januara
2016. ublažila zakonske uslove za pristup njenom tržištu rada za državljane
naše zemlje koji, prema novoj Uredbi, u Njemačkoj mogu dobiti boravišnu dozvolu
za sva zanimanja, obuke i pomoćne aktivnosti, a za ulazak u tu zemlju radi
zaposlenja potrebno je osigurano radno mjesto i radna viza.
U tu svrhu radno mjesto mora
ispunjavati sljedeće uslove: za slobodno radno mjesto ne smije biti na
raspolaganju niti jedan tražilac posla koji ima njemačko ili državljanstvo EU,
te zarada i uslovi iz ugovora ne smiju biti lošiji od onih koje ima
posloprimalac u Njemačkoj na sličnom radnom mjestu.
Stotine ljudi koji gotovo svakodnevno
odlaze iz države gdje je pola miliona
nezaposlenih ne treba nas čuditi.
Međutim, ono što nas treba i čuditi i
zbrinjavati jeste činjenica da je u BiH i dva mjeseca nakon objavljenih
rezultata popisa još uvijek glavno
pitanje koliko ima Srba, Hrvata ili
Bošnjaka. Taj podatak je „koristan“ samo
našim političarima i nikome više. O tome
da ovdje živi 800.000 stanovnika manje,
da samo u RS po prvi put ima manje od 100.000 učenika u osnovnim školama, i da
je broj prvačića pao ispod 10.000 nikoga ne dotiče. O tome naši političari ne
pričaju jer nemaju ni opravdanja ni
načina da se uhvate u koštac sa masovnim odlaskom stanovništva.
I dok god je tako, ne piše nam se
dobro.
Za informacije o dobijanju termina za radne
vize posjetite web stranicu Njemačke ambasade u Bosni i Hercegovini