Golema
bh. dijaspora, koju čine oko dva milijuna stanovnika, godišnje u BiH “plasira”
između 2 i 2,3 mlrd. KM. Najveći dio tog novca ide neformalnim putem preko
rodbine i prijatelja, zbog čega bi vlasti u BiH razmotrile mogućnost da se veći
dio tog novca iz dijaspore do bh. građana distribuira preko banaka, a izmjenama
zakonskih procedura i stvaranjem fleksibilnijeg ambijenta.
Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice traži da se slanje tog novca motivira formalnim
putevima kroz smanjenje troškova transferiranja. Istraživanje je pokazalo kako
od 2,3 milijarde KM, koliko se godišnje pošalje iz dijaspore u BiH, tek oko
22,5% stigne preko banaka, a ostatak drugim putem. Tražit će se i donošenje
zakonskih mjera kako bi plasiranje novčanih pošiljki iz dijaspore bilo
usmjereno na poticanje investicija u BiH. “Štednja iseljeništva iz BiH, iako je
većinom zadržana u zemljama prijema, predstavlja ogroman financijski resurs,
nekoliko puta veći od iznosa novčanih doznaka.
Pretpostavlja
se kako je riječ o iznosu od nekoliko milijardi eura godišnje što, uz
odgovarajuće poticaje, jamstva i regulatorni okvir, može biti usmjereno u
investiranje i štednju u BiH. Druga generacija dijaspore ima veći potencijal za
doprinos razvoju BiH jer je vrlo dobro integrirana u društvo zemlje prijema, a
još uvijek emotivno vezana uz zemlju podrijetla svojih roditelja”, stoji u
analizi Ministarstva za ljudska prava.
Međunarodna
organizacija za migracije (IOM) i istraživačka kuća IASCI, koja je za potrebe
Razvojne banke Austrije radila jednu analizu o financijskom potencijalu bh.
dijaspore, preporučuje “da se u razvojnim dokumentima predvidi uspostava
financijskih programa za privlačenje štednje iseljeništva za investiranje i
štednju u BiH”. Treba se uspostaviti sustavniji pristup ovoj problematici preko
različitih institucija u BiH, osnovati međuinstitucionalna radna skupina koja
bi tretirala ovu problematiku, ali i više istraživati o štednji i doznakama
iseljenika iz BiH.
Potrebno
je korjenito promijeniti politiku koja se tiče potpore poduzetnicima iz
iseljeništva. “Većina poduzetnika smatra kako politike prema iseljeništvu
trebaju biti održane na državnoj razini i naglašavaju važnost lokalne razine.
Državna i općinska razina vlasti su identificirane kao najvažnije za
potencijalne politike kojima bi se promoviralo uključivanje iseljeništva u
razvoj u BiH”, stoji u izvješću.
Izvor ABCportal