Kako objavljuje Agencija za bankarstvo
FBiH, stanovništvo je uzelo 49,1 posto svih kredita ili nominalno 5,7 milijardi
KM, dok je u privatna poduzeća plasirano 5,4 milijarde KM ili 46,2 posto.
Banke su uložile u vrijednosne papire
još 1,1 milijardu KM. Plasman kredita prema stanovništvu ima rast od jedan
posto i u prvom tromjesečju iznosi 36 milijuna KM, dok je rast kredita u istom
razdoblju kod poduzeća 78 milijuna.
Na nivou države, prema podacima
Središnje banke BiH za isto razdoblje, iznos kredita je veći za tri posto u
odnosu na lani pa se zaključuje da se radi o slabijem kreditnom zamahu.
Za kakav-takav rast kreditne
aktivnosti, konstatiraju u SBBiH, najzaslužnije je stanovništvo koje najčešće
podiže kratkoročne gotovinske nenamjenske i zamjenske kredite ili dugoročne
stambene kredite. Iako je porastao i obujam kredita odobrenih gospodarstvu,
stopa rasta je skoro dvostruko niža u usporedbi sa stanovništvom.
”Krediti stanovništvu su rasli po
stopi od 4,2 posto, dok su kreditni plasmani privredi povećani za 2,4 posto.
Vladin sektor na svim nivoima smanjio je u prvom kvartalu kreditnu zaduženost
za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2015”, podaci su SBBiH.
Prvi put nakon više godina smanjen je
plasman nekvalitetnih kredita koji u prvom tromjesečju iznose 1,46 milijardi KM
i u odnosu na 2015. smanjeni su za tri posto ili 46 milijuna KM. Udio
nekvalitetnih kredita, kao ključni indikator kvaliteta kredita, smanjen je sa
12,9 na 12,4 posto.
Poželjni omjer
Iz ovih osnovnih podataka ekonomski
stručnjaci, međutim, zaključuju da je ovakav procentualni odnos kredita prema
građanima i privatnom sektoru pokazatelj slabo razvijene ekonomije.
U europskim zemljama je obrnuto, gdje
na kredite privatnim firmama otpada najveći dio plasiranog novca.
U razgovoru za ‘Avaz’ prof. dr. Jusuf
Kumalić ističe kako je poželjni omjer plasmana kredita 70:30 u korist
gospodarstva te da bi prioritet u kreditiranju potrošnje trebao biti na domaćoj
robi, tj. proizvodnji. Pojašnjava sadašnju situaciju u vezi s plasmanom
kredita, između ostalog, činjenicom da su banke u privatnom vlasništvu 95 posto
te da kreditiranje gospodarstva i stanovništva ovisi od vlasničke strukture.
”Banke u BiH nemaju domaću
konkurenciju i njihov je primarni cilj što veći kapitalni koeficijent, odnosno
profit. Komercijalne banke u BiH ostvaruju najveći profit, što je nerealno s
obzirom na to da gospodarstvo u tom iznosu pravi gubitke, a to znači da su se
banke ‘otuđile’ od bh. ekonomije i interesira ih samo njihov profit”, ističe
Kumalić.
Dodaje kako konstantno veće
kreditiranje stanovništva povećava potrošnju uvoznih roba, dakle, kreditiramo
strane ekonomije, raste trgovinski deficit, te sve to ima negativne posljedice
na ekonomske indikatore. Uočava i još jednu važnu karakteristiku financijskog
sektora u BiH, tzv. bankocentričnost.
”Vlasništvo financijske aktive u BiH
je u rukama poslovnih banaka oko 85 posto, a ostalo otpada na investicijske
fondove, osiguranja, fondove PIO/MIO i mikrokreditne organizacije. Jasno je da
strani kapital diktira kreditnu politiku i u skladu s tim i kamatnu politiku”,
navodi prof. Kumalić.
Nedostatak kvalitetnih menadžera
Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović
ukazao je na to kako omjer kredita pokazuje slab status gospodarstva.
”Činjenica je da su većinski
korisnici kredita fizičke osobe koje rješavaju egzistencijalna pitanja i to
znači da se novac ne troši na razvojne projekte”, mišljenja je Pavlović.
Istovremeno, bankarski sektor kao
opravdanje za nedavanje kredita privatnim firmama vidi u činjenici da nema
kvalitetnih poslovnih projekata, odnosno menadžera u poduzećima koji znaju
pripremiti dobre biznis planove koji bi prošli ‘filtere’ banaka.
‘Loši krediti’
Iz izvještaja Agencije za bankarstvo
FBiH vidljivo je da se, iako sporo, banke, ipak, uspješno nose s tzv. lošim
kreditima.
Na nivou BiH stopa ovih kredita je oko
15 posto, a u FBiH je krajem tromjesečja ove godine smanjen na 12,4 posto.
Dobar primjer borbe protiv
nekvalitetnih kredita pokazuje “Sberbank”.
”Naša stopa tzv. loših kredita kreće
se krajem 2015. godine oko šest posto, što je zaista odličan rezultat”,kaže
direktor “Sberbanke” Edin Karabeg, dodajući da je ova banka posvetila veću
pozornost procjeni rizika i vodila računa da klijentima omogući zaduživanje do
iznosa koji oni mogu podnijeti bez opterećenja.
Situacija u RS
Situacija s kreditima u RS je
složenija, jer banke u manjem entitetu ne mogu naplatiti skoro 800 milijuna KM
kredita. Nekvalitetni krediti u odnosu na prošlu godinu veći su za 36 milijuna
KM ili pet posto, što su službeni podaci.
Ovi loši krediti sudjeluju sa 15,18
posto u ukupnim kreditima. Banke u RS potražuju 513,4 milijuna KM, što čini 11
posto ukupnih kredita. No, nije sve crno pa četiri banke u ovom dijelu BiH
bilježe neto dobit od ukupno 23 milijuna KM, dok je jedna banka u gubitku na
kraju ovog tromjesečja od 4 milijuna KM.