Ljubo Jurčić poznati hrvatski stručnjak
za ekonomiju i financije u svojem intervju za poslovni portal manager.ba dao je
nekoliko zanimljivih izjava u vezi Hercegovine iz koje i sam potječe.
Zanimljiva su njegova razmišljanja o uzgoju smilja pa možete pročitati …
Porijeklom ste iz Hercegovine. Kada bi
Vam netko ponudio projekt strategije razvoja Hercegovine, na čemu biste
inzistirali? Ima li Hercegovina po Vama neku snažnu komparativnu prednost na
kojoj bi trebala bazirati svoj razvoj?
Ima, pogledajte što se događa u
Grudama. Koliko god ljudi nisu zadovoljni, Grude u prosjeku imaju više tvornica
po glavi stanovnika nego cijela Hrvatska. Ovdje je radišan narod. Imate školski
primjer smilja. Na tomu možete proučavati ekonomiju, a da uopće nemate
povijesno znanje o ekonomiji. Jednostavno, kada ljudi vide da je nešto
isplativo, oni to rade. Više desetaka milijuna stabljika smilja je posađeno.
Zašto? Zato što ljudi vide isplativost. To je pravilo svugdje. Zašto
investitori ne dolaze u Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu? Zato što nije
isplativo! Tamo gdje je isplativo nešto proizvoditi investitorima ne smeta
vrsta sustava. Međutim, sustav mora napraviti takve okolnosti da je isplativo
proizvoditi, a ne samo baviti se trgovinom na par područja. Ako sustav kreira
uvjete za isplativu proizvodnju, ljudi će raditi. To je prirodno ponašanje.
Bilo da se radi o Hercegovcima, Hrvatima ili Nijemcima. Samo je pitanje imamo
li takvu politiku koja može napraviti isplativost proizvodnje. Ako u tomu
uspijete, država ne treba više ništa investirati. Ljudi će, vođeni vlastitim
interesom, početi raditi i zarađivati. Kad pogledam ovu mladež ovdje, do jučer
ste ih osuđivali da su neradnici, no kada se pojavilo smilje i počeo vršiti
otkup po 4-5 KM dečki su masovno bili izgrebani od drače i kupine berući
smilje. Znači, kada su ljudi prepoznali interes nije im bilo teško raditi.
Sada, država treba pokazati svoju ulogu da uredi i zaštiti tržište smilja.
Naime, kod ovakvih proizvoda u prvim fazama dolazi do „ekscesnih“ odstupanja na
tržištu. Ako država ne organizira institucionalnu regulaciju, ti ekscesi mogu
nanijeti veliku štetu. Tu može pomoći znanje o državnim regulacijama i
institucijama. Prethodno sam rekao, Amerika je tržišno najliberalnija, ali ima
najstrožije institucije s ciljem zaštite optimalnog funkcioniranja tržišta.
Dakle, samo država može napraviti okruženje u kojem se isplati proizvoditi,
raditi, izvoziti…, to ne ovisi o pojedincu. Pojedinac može naći svoju malu
nišu, ali bez sustavnog pristupa države to će ostati samo izolirani slučajevi.
Dakle, puno tih malih niša prilagođenih hercegovačkim uvjetima i ljudima treba
napraviti politika. Kada to uspijemo Hercegovci će biti najproduktivniji narod
na zemaljskoj kugli.
Na čemu temeljite svoj optimizam?
Na puno razloga. Zato što su bili
zakinuti, što su morali preživjeti u teškim uvjetima. Gdje su u tranzicijskim
zemljama najveće krize i problemi? Tamo gdje su bile najveće državne tvrtke,
gdje su ljudi živjeli od države. Kada je država nestala oni su ostali kao riba
na suhom. Naučili su dobivati siguran posao, stanove i plaću bez obzira na
produktivnost. Ljudi su jednostavno otupjeli i nisu naučili brinuti sami o
sebi. Hercegovina je kroz povijest bila zakinuta od strane država koje su
vladali na njezinom teritoriju, a ljudi su morali preživjeti na jednim vrlo grubim
područjima ili se snalaziti drugdje u svijetu. Kada je taj sustav nestao, mnogi
su se pogubili, ali ne i Hercegovci. Njima je samo potrebno stvoriti uvjete
isplativosti i pustiti ih da rade. Siguran sam da neće razočarati.