Naime, iako su naši stari znali reći “neće grom u koprive”, to baš i nije točno. Osobe koje se nalaze na otvorenom, bilo da se bave poljoprivrednim ili kakvim drugim radovima ili rekreacijskim aktivnostima, imaju veće šanse za bliski susret s gromom.
Tu treba dodati i neke druge, otegotne okolnosti, boravak na otvorenom prostoru gdje je osoba “najviši” predmet, korištenje metalnih predmeta (poput vrtnog alata), boravak na visokoj zgradi, boravak na otvorenom moru i slično.
Što učiniti i kako se zaštititi od potencijalnog udara groma?
Prvo pravilo u takvom slučaju je, nemojte biti na otvorenom. Ako vremenska prognoza najavljuje dolazak grmljavinskog nevremena, radije odgodite radove na otvorenom ili izlet u prirodu.
Začujete li grmljavinu, sklonite se u zatvoren prostor. To ne mora nužno biti kuća ili zgrada. Čak i automobil može poslužiti kao izvrsna zaštita, ako do njega možete doći. Samo nemojte zaboraviti zatvoriti sve prozore.
Pratite kretanje grmljavinskog nevremena jednostavnim brojenjem. Nakon što ugledate munju, počnite brojati do 30. Ako začujete grmljavinu prije no što ste došli do 30, sklonite se u zatvoreni prostor. Čak i nakon što grmljavina prestane i čini se kako više nema opasnosti, pričekajte još barem pola sata prije no što nastavite s aktivnostima na otvorenom. Za svaki slučaj.
Ako vas grmljavinsko nevrijeme zatekne na otvorenom, bez mogućnosti da se sklonite u zatvoreni prostor, slijedite jednostavne preporuke, koje prenosi Nova.hr.
– Što je brže moguće, napustite otvoreni prostor i potražite sklonište. To je posebice važno ako se nalazite na uzvišenom prostoru kao što je planinski vrh, livada i pak litica.
– Nikad nemojte stajati u velikoj skupini ljudi. Raspršite se, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba.
– Nemojte hodati uspravno. Čučnite ili se sagnite što je više moguće prema tlu kako biste bili što manja meta.
– Nikako nemojte leći na tlo. Radije čučnite i sklupčajte se u kuglu, zaštitite glavu i uši te pokušavajte imati minimalan dodir s tlom.
– Nikad, ali nikad, se nemojte pokušavati “sakriti” ispod drveta. Pogotovo ako je to jedno jedino drvo na otvorenome. Visoko drveće služi poput mamca za gromove i bolje ga je izbjegavati.
– Nikad nemojte tražiti zaštitu ispod kamenih nasvoda ili udubljenja.
– Udaljite se od jezera, lokvi, mora odnosno bilo kakvog velikog vodenog tijela.
– Posebice izbjegavajte predmete koji provode elektricitet – metalne ograde, dalekovode, planinarske rukohvate i slično.
– Nemojte stajati na betonskoj podlozi – pogotovo ako je u pitanju armirani beton. Grom može putovati kroz metalne mreže ili šipke u armiranom betonu i ozbiljno vas ozlijediti.
– Ako osjetite pucketanje, a kosa vam se počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.
Šta ako je do udara ipak došlo?
U slučaju da ipak dođe do udara groma, odmah pozovite hitnu pomoć (194).
– Osnovno je pravilo „ne povećati broj žrtava“. Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
– Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti. Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice).
– Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
– Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
– Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
– Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.