Neue Zurcher Zeitung svoju je analizu
objavio pod naslovom “Kanađanin u hrvatskom bazenu s morskim psima”.
Navode kako je uspješni kemijski menadžer i politički novak Tihomir Orešković
iznenadno došao na hrvatsku političku pozornicu kako bi zemlju izvukao iz
duboke krize. Kako piše dopisnik iz Beograda Andreas Ernst, Orešković se
snalazi u političkim igrama, no njegova glavna obaveza, reforma gospodarstva,
još je uvijek na čekanju.
“Za slabo privlačnu klimu
Orešković optužuje neučinkovitu birokraciju i kolebljivu poreznu politiku.
Drugi problem, koji Hrvatska dijeli sa svojim susjedima s područja bivše
Jugoslavije, je smanjivanje broja stanovnika i – što ima posebno teške
posljedice – odlazak stručnjaka. IT-sektor, jedno od rijetkih područja koja
cvjetaju, narastao je u posljednjih pet godina za gotovo polovicu, na 12.500
zaposlenih. Ali, taj uspjeh ugrožava odlazak informatičara. Prema jednom
ispitivanju, ove godine će 4.000 hrvatskih IT-stručnjaka tražiti u inozemstvu
bolje uvjete rada”, navodi NZZ.
Isti list navodi i planove kojima bi
vlada htjela smanjiti troškove te povećati prihode u proračunu.
“Može čuditi da se već i na
najavu mjera protiv neravnoteža u nacionalnom gospodarstvu tako dugo čekalo. U
stvarnosti Orešković je imao loš start kao političar i dalje se bori za
autoritet u vladi”, piše autor analize.
Napet odnos između premijera i prvog
potpredsjednika Vlade FAZ je pak skrenuo pozornost na
prepucavanja unutar vladajuće koalicije, tvrdeći da je osobito napet odnos
između predsjednika Vlade te njegovog prvog potpredsjednika i predsjednika
HDZ-a Tomislava Karamarka. Istu tvrdnju potkrepljuje pričoom o dugotrajnom
procesu smjene šefa tajne službe i imenovanjem novog šefa, koje su progurali
upravo zastupnici MOST-a uz potporu oporbe iz redova SDP-a.
Nekoliko je posljedica koje očekuju
autori analize u FAZ-u.
“Osim novih izbora, koji bi se
mogli održati već u rujnu, nagađa se i o “letećoj” promjeni vlade.
HDZ bi nakon stranačkoga kongresa, koji se održava krajem svibnja, mogao
lijevo-liberalnom HNS-u ponuditi koaliciju. Navodno bi dosad najprisniji
saveznik socijaldemokrata bio spreman promijeniti stranu. A socijaldemokrati i
lijevi mediji dotle nade polažu u diskreditaciju vlade na međunarodnoj sceni i
stavljanje Hrvatske u red s Mađarskom i Poljskom pod sumnjom fašizma. Ne
obazirući se na višekratno distanciranje Oreškovićeve vlade od hrvatskog
ustaškog režima, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata kolaborirao s
Hitlerovom Njemačkom, predbacuju joj da želi relativirati fašizam.
Takve optužbe nisu nove. Hrvatska
desnica odavno izjednačuje antifašizam s komunizmom, a ljevica protukomunizam s
fašizmom. Taj redukcionizam nedvojbeno ima prednosti, jer strankama je lakše
poticati povijesne prijepore nego vlastitu klijentelu ljutiti nepopularnim
reformama.
Lobiji radnika, umirovljenika i ratnih
veterana, državnih službenika i subvencioniranih “kulturnjaka” dosad
su se uvijek pod svakom vladom uspješno branili protiv smanjivanja
privilegija”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.