Lavrov je u intervjuu za švedski list Dagens Nyheter istakao primjer Litvanije kao “najagresivnije i najviše neprijateljski raspoložene zemlje prema Rusiji”, koja “gura NATO u antiruskom pravcu”. Ruski ministar je rekao da su mu njegove kolege u NATO-u jednom prilikom rekle da će se Estonija, Latvija i Litvanija “smiriti” kad uđu u Alijansu, što su učinile 2004. godine. “Te zemlje su se priključile NATO-u, ali se nisu smirile, posebno nije naš litvanski komšija”, dodao je Lavrov. Šef litvanske diplomatije Linas Linkevičijus ocijenio je izjavu Lavrova kao “čistu propagandu” i da njegova zemlja “nije rusofobina”, već pravi razliku između Rusije i Kremlja, odnosno političara koji vode tu zemlju navodeći da se za Litvaniju prije može reći da je “fobična prema Kremlju”. Lavrov je upozorio i vojno neutralne susjedne zemlje da će Rusija “vojno odgovoriti”, ako se te zemlje budu priključile NATO-u. Poslije te izjave oglasio se tim finskih stručnjaka, koji je upozorio vladu u Helsinkiju da se može očekivati “žestoka reakcija” Rusije ako bi, sada neutralna Finska, odlučila da se priključi NATO-u. “Teško je predvidjeti koje bi kontra mjere ta zemlja (Rusija) preduzela”, naveo je finski tim stručnjaka. Finska i Švedska produbile su posljednih godina partnerstvo s NATO-om ali nijedna zemlja nije tražila članstvo, djelimično i zbog zabrinutosti od ruske reakcije.