“Imala je dvije ključne oblasti – transport i energetika unutar i izvan zemalja zapadnog Balkana te privatizacije u zemljama Balkana. Smatramo je korisnim, jer smo sa direktorom EBRD-a i ostalim predstavnicima predložili novi pristup i odnos EBRD-a i BiH. Ne samo za projektne aktivnosti nego i za kreiranje četverogodišnjeg okvira finansiranja koridora 5C, vrijednog 300 miliona evra”, kaže Zvizdić.
Kazao je da će se ta sredstva sukscesivno povlačiti, i da je riječ o vizibilnom okviru EBRD-a i BiH.
“Predstavnici će uputiti zahtjev Savjetu ministara, mi ćemo ga procesuirati i uputiti EBRD-u, što će nam omogućiti kontinuiranu izgradnju koridora 5C. To će omogućiti i ostalim organizacijama i investitorima da učestvuju u izgradnji, što može značiti završetak dvije trećine koridora 5C u ovom mandatu”, ističe predsjedavajući SM BiH.
Pomenuo je da to znači i finansijsko ohrabrenje za kompanije koje žele učestvovati u izgradnji dionice Lašva-Travnik, odnosno brzog puta, te je predstavljen model po kojem bi EBRD mogao učestvovati u ohrabrivanju investitora.
“Dobi ćemo i brzo vijest da li će se godišnja skupština EBRD-a održati u BiH. Kandidovali smo se za to, a ove godine će se odlučivati o lokaciji za 2019. godinu, jer su 2017. i 2018. odlučene. Bićemo domaćin skupa koji okupi više do 100 ministara i najelitnijih investitora”, ističe.
“Razgovarali smo o projektima energetike, ali i sa čelnicima ministrima iz regiona. Imao sam sastanak sa svim premijerima, a sa hrvatskim premijerom Oreškovićem sam dogovorio zvaničnu pojestu i zajedničku sjednicu dvije vlade. Jadransko-jonski put, Jadransko-jonski gasovod i odlaganje nuklearnog otpada su otvorene teme”, kaže.
Sastao se Zvizdić i sa britanskim parlamentarcima, koji imaju fokus na BiH, te je dužnosnike upoznao o situaciji u BiH, o aplikaciji za EU i dinamici djelovanja.
“Spremni smo za izradu strategije komunikacije. Pozivam entitetske vlade da kroz aktivno učešće i djelovanje rade zajedno sa SM, kako bi se strategije usvojile što brže, odnosno prije novog samita koji će u augustu biti u Parizu, gdje ćemo razgovarati o finansiranju transportnih i energetskih projekata”.
Na pitanje upućeno Zvizdiću da li njegov poziv entitetima na saradnju znači da oni ne sarađuju sa Savjetom ministara, i da nema gotovih strateških dokumenata, a odavno je poznatno da se premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović nije pojavila na sjednici Odbora za investicije, što je i uslov.
“Hvala vam na tom pitanju. Do sada smo putem Investicionog komiteta kandidovali više od 20 projekata. Oni su prihvaćeni, jer smo ispunili uslov politike transporta prije nekoliko mjeseci. Dobili smo grant od 25 miliona evra, i sada je vrijeme da uradimo transportnu strategiju puteva, magistrala i brzih puteva. SM je dalo članove, Vlada Federacija BiH je takođe dala članove i to očekujemo i od Republike Srpske. U smislu drafta strategije postoje”, kaže Zvizdić.
“Pozivam Vladu Republike Srpske da se to uradi, jer će u suprotnom svojim građanima morati objasniti zašto su izgubili finansije. Zbog toga smo u proteklih par godina izgubili 100 miliona evra za poljoprivredu. Oni će morati davati odgovore na takva pitanja”.
Istakao je Zvizdić da se strategije mogu raditi i bez mehanizma za koordinaciju, i da je on usvojen na vrijeme, a da na taj mehanizam koordinacije i dalje čekaju konkretne primjedbe od Vlade Republike Srpske.