Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH iz Udruženja Žene ženama dostavljen je prijedlog amandmana na nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, usvojenog 1. decembra 2015. godine, kako bi se poboljšala rješenja koja se odnose na rješenje za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća Federacije BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Navodi se da se sigurne kuće trebaju osnivati i raditi u skladu sa Zakonom o ustanovama, ali i u skladu sa zakonima o udruženjima i fondacijama BiH i Federacije BiH, kako bi se tako i dalje omogućio i poticao rad postojećih sigurnih kuća, ali isto tako omogućilo osnivanje novih sigurnih kuća.
“Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH treba usvojiti jasne standarde za osnivanje, upravljanje i zatvaranje sigurnih kuću, te njihove uvođenje u registar akreditiranih sigurnih kuća, neovisno da li su osnove u skladu sa Zakonom o ustanovama ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama. Usvajanje ovih standarda se mora provesti čim prije, poštujući odredbe Instanbulske konvencije, te uz konsultacije sa gender institucionalnim mehanizmima i nevladinim organizacijama”, navodi se u prijedlogu.
Istovremeno se upozorava da je nužno u smislu nadzora i kontrole da Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH treba usvojiti jasne standarde za rad i pružanje servisa od akreditiranih sigurnih kuća, te na osnovu toga vršiti nadzor i kontrolu rada.
“Upravo argument nadzor i kontrole se povlačio kao argument zašto sigurne kuće moraju biti ustanove. Naglašavamo, da zakoni o udruženjima i fondacijama u BiH nikako ne umanjuju mogućnost nadzora sigurnih kuća. Da dosadašnje sigurne kuće su podlijegale kontroli i nadzoru kroz redovno finansijsko i narativno izvještavanje, posjete nadležnih inspekcija i sl. Nakon donošenja standarda Ministarstvo će biti u mogućnost da vrši nadzor nad svim sigurnim kućama, neovisno da li su osnove u skladu sa Zakonom o ustanovama ili u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama”, navode iz Udruženja Žene ženama.
Ukazali su i na nužnost rješenja koja se odnose na finansiranje svih troškova. Cijene da Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH treba usvojiti procjenu godišnjih troškova jedne sigurne kuće, koji trebaju biti osnov za raspodjelu finansiranja između različitih nivoa vlasti. Ta procjena treba uključiti stvarne troškove sigurnih kuća, koji uključuju i troškove osoblja, prostora, opreme, održavanja i svih ostalih troškova koji su direktno vezani za boravak i rad sa žrtvama nasilja. Finansiranje sigurnih kuća se ne smije zasnivati samo na broju osoba koje bivaju smještene u sigurnu kuću. Finansiranje treba da obuhvati stvarne troškove sigurne kuće za efikasan i neometan rad.
“Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je na 5. redovnoj sjednici održanoj 1. decembra 2015. godine razmatrao i prihvatio nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine, uz zahtjev da se sve što je diskutovano u vezi sa doprinosom nevladinih organizacija, koje već godinama pružaju servis sigurne kuće, da se razmotri i uključi u Zakon. S tim u vezi, nevladina organizacija Udruženje Žene ženama dostavlja prijedlog rješenja za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća Federacije BiH”, ističe se iz Udruženja Žene ženama.
Prijedlog rješenja je, naglašavaju, utemeljen na argumentaciji dugogodišnjeg rada i djelovanja nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće i koje su članice Sigurne mreže, testiranih i dokazanih modela rada i finansiranja, pri tome uvijek vodeći se individualnim potrebama žrtava nasilja u porodici da imaju brz i efikasan pristup sigurnim kućama, adekvatnu zaštitu, pomoć i podršku. Navedeno, također, zahtijeva i Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici – Istanbulska konvencija (“Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“, broj 19/13).