Forum pod nazivom „Evropska budućnost Zapadnog Balkana: razvoj, bezbjednost, stabilnost“, počeo je juče popodne, a nastavio se danas u Hotelu Bosna u Banjaluci, u organizaciji Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung i Centra za međunarodne odnose Banjaluka.
Ambasadori u BiH, politički analitičari, političari i predstavnici nevladinog sektora razgovarali su o temama koje su ključne za razvoj BiH, poziciju Zapadnog Balkana u kontekstu Evropske unije, budućnosti BiH u integracijama, problemima sa kojima je BiH suočena danas i drugim temama koje su važne za razvoj BiH.
Srđan Blagovčanin, iz Transparency International BiH, rekao je da smo u proteklih nekoliko sedmica bili svjedoci velikog optimizma i pohvala koje su dolazile od strane evropskih zvaničnika kada je u pitanju napredak BiH, a najavljen je i najbolji izvještaj o napretku BiH.
“Međutim, gledajući šta se dešava u stvarnosti, bio bih veoma oprezan dajući takve ocjene, jer mi i dalje imamo jednu vrlo opasnu unutrašnju dinamiku BiH. Svjedoci smo na primjer u Republici Srpkoj da se dešavaju izmjene zakonskog okvira koje idu u veoma opasnom pravcu, izmjene krivičnog zakona, izmjene Zakona o organizovanom kriminalu,koje zapravo uvode odredbe koje na vrlo direktan način ugrožavaju osnovna ljudska prava, ugrožavaju praktično ustavnost, imamo najavljeni referendum”, rekao je Blagovčanin za BUKU.
Ističe da, sa druge strane, u Federaciji BiH postoji takva politička dinamika gdje dolazi do prekompozicije vlasti.
“Ono što se dešava sa implementacijom agende u Federaciji zapravo djeluje da se i sama agenda implementira na način da se obmanjuje i EU i javnost. Izmjene Zakona o državnoj službi su zapravo pokazale stvarne namjere vladajuće koalicije u FBiH. Dakle, imamo potpuno suprotan trend od onoga što očekujemo, jer Zakon o državnoj službi, kao suštinski važan dokument, mijenja se na način da se uvodi dodatna politizacija državne službe, tako da zapravo nije jasno odakle potiče toliki stepen optimizma prema BiH koji dolazi sa strane EU, osim ukoliko zaista nije riječ o tome da se zaista ljestvica za BiH spušta u nekom širem kontekstu koji se dešava u Evropskoj uniji”, rekao je Blagovčanin.
Blagovčanin podsjeća da priča o pridruživanju Zapadnog Balkana Evropskoj uniji zapravo počinje 2000. godine, kada je EU po prvi put proklamovala svoje opredjeljenje da Zapadni Balkan kao takav postane dio EU.
“Kada analiziramo ono što se desilo u ovih 15 godina, ne možemo reći da je taj proces bio uspješan, jedino je Hrvatska od zemalja Zapadnog Balkana uspjela da okonča proces pridruživanja i da postane članica EU. Na Balkanu i dalje imamo i otvorena teška politička pitanja: odnosi Srbije i Kosova, situacija u BiH, sitacija u Makedoniji. Bez obzira što su neke od tih zemalja formalno započele pregovore, vidimo da proces konsolidacije demokratije u njima zapravo nije još uvijek završen, da čak ni proces građenja države i institucija još uvijek nije završen i da postoji velika opasnost ireverzibilnih trendova, odnosno opasnost vraćanja konfliktnih stanja, što se u posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo u Makedoniji, kada smo imali vrlo opasnu situaciju u Makedoniji ili sa trenutnim dešavanjima u Crnoj Gori”, objašnjava Blagovčanin.
Srđan Blagovčanin smatra da Evropska unija želi da vjeruje da je konfliktna faza na Balkanu okončana, ali on nije siguran da je to potpuno tačno.
Jedna od sesija na Forumu
Igor Davidović, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, glavni pregovarač BiH sa Evropskom unijom i bivši ambasador BIH u EU, rekao je da su Zapadni Balkan i BiH uvijek funkcionisali po sistemu spojenih posuda.
“Bilo koji bezbjednosni događaj koji se desi bilo gdje na prostoru Zapadnog Balkana ima svoje posljedice u BiH i u drugom pravcu vrijedi ista formulacija – sve što se dogodi u BiH tiče se i Zapadnog Balkana. Ono gdje smo se kompletno kao region našli u žiži bezbjednosnih procesa sa kojima ćemo se baviti jeste aktuelna migracijska kriza. Kada je u pitanju ovaj problem, institucionalni tip reakcije BiH je i refleksan i adekvatan i primjeren”, rekao je za BUKU Davidović.
On dodaje da, kada su počeli pregovori Zapadnog Balkana i Evropske unije, mi smo u regionu Zapadnog Balkana bili u izvjesnoj prednosti i metodološkoj i statusnoj, a sada smo potpuno na začelju, zajedno sa nekim drugim zemljama.
Na ovom Forumu razgovaralo se o organizovanom kriminalu i korupciji, o percepciji BiH u Evropskoj uniji, a ambasadori Slovačke i Bugarske u BiH prikazali su situaciju svojih zemalja u procesu pridruživanja Evropkoj uniji.