Rusija je odustala od sporazuma koji je omogućio siguran
prolaz ukrajinskog žita kroz Crno more. Može li ovaj potez pogoršati glad u
dijelovima Afrike, velikog uvoznika pšenice?
Rusija se ovaj tjedan povukla iz sporazuma sklopljenog uz
posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske, a kojim je bio omogućen siguran izvoz
ukrajinskih žitarica preko Crnog mora. Kremlj je priopćio da se povlači nakon
što nikada nisu bili ispunjeni dijelovi sporazuma, koji je dogovoren prošlog
srpnja i produljivan nekoliko puta, piše DW
Tijekom nekoliko mjeseci prošle godine, od početka ruske
invazije na Ukrajinu, ruski ratni brodovi blokirali su izvoz žitarica iz Odese
i drugih ukrajinskih luka, što je dovelo do vrtoglavog skoka cijena pšenice i
drugih prehrambenih proizvoda.
Nedostatak žitarica iz Ukrajine — koja je poznata kao
„svjetska žitnica” — znatno je utjecao na ionako teško stanje na Bliskom
istoku i u Africi, u čijim dijelovima vlada glad. Sada postoji zabrinutost da
bi se mogla zaoštriti kriza.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je Rusija
povlačenjem iz sporazuma kriva za nastavak korištenja hrane kao oružja koje bi
naštetilo milijunima ranjivih ljudi širom svijeta.
Gdje je najveća zabrinutost zbog nestašice hrane?
Suspenzija ugovora o žitaricama znači da je presječena
glavna arterija za globalni izvoz hrane, priopćeno je iz Svjetskog programa za
hranu (WFP) za njemački radio Deutschlandfunk. To je dovelo i do rasta cijena.
Svjetski program hrane je objavio da u više od 70 zemalja
postoji veliki broj ljudi koji gladuju, mnogi od njih su u Africi. “Ovo će
uveliko otežati našu sposobnost da nahranimo gladne ljude”, rekao je
Michael Dunford, direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku.
Dunford je također rekao da već postoji 80 milijuna ljudi u
toj regiji koji se suočavaju s akutnom nesigurnošću kada je riječ o opskrbi
hranom. On je kao uzrok naveo cijeli niz faktora: od sukoba, preko klimatskih
promjena, pa sve do gospodarskih problema. Ova obustava sporazuma o žitaricama
samo pogoršava ionako užasnu situaciju, dodao je on.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da izlazak
Rusije iz sporazuma “pogoršava izglede za sigurnost hrane i riskira
povećanje globalne inflacije, posebno za zemlje s niskim prihodima”.
Očekuje se da će posebno biti pogođena istočna Afrika,
koja se već bori s teškom glađu. Na primjer, u glavnom gradu Somalije Mogadišu
cijene pšenice koje su se udvostručile kada je Rusija napala Ukrajinu, pale su
za četvrtinu nakon potpisivanja sporazuma. Ta se zemlja, zajedno s
Etiopijom i Kenijom, suočava s najgorom sušom na Rogu Afrike u posljednjih
nekoliko desetljeća.
Sukob u Sudanu doveo je pak do raseljavanja više od tri
milijuna ljudi – a potencijalna nova nestašica žitarica mogla bi dodatno
otežati pružanje pomoći. Oko 350 milijuna ljudi u svijetu trenutno je pogođeno
akutnom glađu, navodi se na web stranici njemačkog Ministarstva vanjskih
poslova.
Ministarstvo je navelo podatke koji pokazuju da je za svakih
jedan posto povećanja cijena hrane dodatnih milijun ljudi gurnuto u apsolutno
siromaštvo — ističući kako su u jednom trenutku prošle godine cijene žitarica
porasle za 23%.
Rusija se prethodno žalila kako sporazum nije pomogao da
žitarice stignu do siromašnih zemalja, ističući kako je većina ukrajinskog
izvoza otišla u Kinu i zemlje izvan Afrike.
Kakvo je stanje globalnih zaliha hrane?
Novinska agencija Reuters izvijestila je da su globalne
zalihe kukuruza na početku sezone 2021./22. bile na šestogodišnjem minimumu,
tako je ruska invazija na Ukrajinu dovela do značajnog skoka cijena.
No naglo povećanje izvoza iz Brazila pomoglo je u
poboljšanju opskrbe, zajedno s ponovnim otvaranjem ukrajinskog crnomorskog
koridora u srpnju prošle godine. Zahvaljujući tom sporazumu, koji je stvorio
siguran brodski kanal za distribuciju, Ukrajina je uspjela izvesti 32,9
milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,9 milijuna tona
kukuruza i 8,9 milijuna tona pšenice.
Prije sukoba, Ukrajina je izvozila otprilike 25 do 30
milijuna tona kukuruza godišnje, uglavnom preko Crnog mora, te 16 do 21 milijun
tona pšenice.
Zahvaljujući sporazumu Ukrajina je uspjela izvesti 32,9
milijuna tona poljoprivrednih proizvodaFoto: Gleb Garanich/REUTERS
Ministarstvo poljoprivrede SAD-a predviđa da će globalne
zalihe kukuruza do kraja sezone 2023./24. biti na petogodišnjoj najvišoj
razini. Međutim, globalne zalihe pšenice su manje i predviđa se da će na kraju
sezone 2023./24. biti na najnižoj razini u posljednjih osam godina, pokazuju
podaci američkog ministarstva.
Koliko je vjerojatno ponovno pridruženje Rusije sporazumu o
žitu?
Ujedinjeni narodi su priopćili da će pokušati vratiti ruske
predstavnike za pregovarački stol. “Glavni tajnik (UN-a) će nastavit
istraživati sve moguće načine kako bi osigurao da ukrajinsko žito ili rusko
žito i rusko gnojivo izađu na globalno tržište… Postoje brojne ideje koje su
u opticaju”, navodi se u priopćenju UN-a.
Turski predsjednik Erdogan je rekao kako vjeruje da ruski
predsjednik Vladimir Putin želi nastavak sporazuma te da će o tome razgovarati
s njim kada se osobno sastanu u kolovozu.
Moskva je u međuvremenu signalizirala da bi se vratila
sporazumu o žitaricama samo ako se ublaže pravila za njen vlastiti izvoz hrane
i gnojiva, koji su trenutno pod sankcijama Zapada. UN-u je Moskva dala rok od
tri mjeseca za ispunjavanje uvjeta.
Unatoč zapadnim sankcijama ruski izvoz žitarica profitirao
je od prošlogodišnje ukrajinske blokade izvoza. Procjenjuje se da je 2022.
ruski udio u globalnom izvozu pšenice narastao na 22,3%, sa 16,6% godinu dana
ranije, prema podacima Međunarodnog vijeća za žitarice.
Tržišni udio Ukrajine pao je s 9,7% na procijenjenih 8,3% i
do 2024. mogao bi biti prepolovljen u samo dvije godine.