Za one koji se odupiru prihvaćanju izbjeglica u Evropi, ova priča kao da je bogomdana. Fotografija se brzo proširila društvenim medijima, podupirana desničarskim grupama. Dosad je podijeljena više od 300.000 puta.
No problem je što je fotografija stara tri godine i ima poprilično malo veze s izbjegličkom krizom.
U stvari, slika je snimljena u svibnju 2012. godine tokom protesta desničara u Bonnu, a muslimani na slici su održavali anti-protest.
Brojni portali, ali i Tviteraši naglasili su kasnije da se radi o uroti i da ja fotografija stara.
Kako se vijesti u današnje vrijeme vrlo brzo šire, isto tako šire se i urote. No sami čitaoci više ne čitaju vijesti, njih zanima kako je ona nastala. Na sreću postoji nekoliko djelotvornih tehnika za verifikaciju vijesti, koje ne iziskuju posebno znanje i skupe programe. Ovo je šest jednostavnih alata pomoću kojih možete prepoznati je li neka vijest odnosno fotografija lažna.
1. Popularni servisi poput Google Images i TinEye mogu pronaći stranice koje sadrže upravo ovu fotografiju koja datira iz 2012. Kao što screenshot dolje pokazuje, priča o izbjeglicama koje drže zastavu Islamske države može biti raskrinkana u sekundi.
Isto tako, najnoviji video na YouTubeu može se pokazati da je nekoliko godina star i uklonjen, no da je tek sada ponovno objavljen. Amnesty International koristi jednostavan alat YouTube DataViewer u koji unosite URL stranice, a on otkrije datum kada je zaista prvi puta objavljen i sličicu koja dolazi uz njega.
Ako pak na YouTubeu postoji više videa istog sadržaja, pretraživanje po datumu vam omogućuje da vidite koji je prvi objavljen. Najvjerojatnije je da je to original.
2. Fotografije, video i audio snimke sadrže EXIF, odnosno informacije o datumu, vremenu, a nekad i o mjestu gdje je medijski zapis kreiran. Jeffrey’s Exif Viewer omogućuje vam da unesete URL fotografije i pogledate metapodatke. Ovaj program ne djeluje na Facebooku, Instagramu u Twitteru koji uklanjaju EXIF kada je sadržaj objavljen na njihovim serverima, no na Flickeru i WhatsAppu EXIT ostaje.
3. FotoForensics je alat koji razaznaje dijelove fotografije koje su modifikovani ili obrađeni Photoshopu. Unesete sumnjivi URL, a FotoForensics će pokazati gdje su napravljene korekcije.
4. WolframAlpha omogućuje provjeravanje vremenskih uvjeta u određenom vremenu i mjestu. Možete na primjer unijeti podatak ‘vrijeme u Londonu u 14 sati 16. juna 2014.’ i stranica će pokazati kakvo je tada tačno bilo vrijeme. Stoga ako vidite fotografiju na kojoj je snježna oluja, a WolframAlpha pokazuje da je tog dana bilo 27 stepeni i vedro, jasno je da je da tu nešto ne štima.