“Mala Evropa” za jednim stolom. U selu Štivor skoro da nema kuće bez mješovitog braka. Otac Ankice Moreti je Italijan, majka Srpkinja. Sa suprugom Italijanom ima troje djece.
“Jedna mi je snaha pravoslavka, jedna Italijanka, a zet Hercegovac”, kaže Ankica Moreti.
Prvi komšija je Andreata Pavlo.
“Porijeklom sam Italijan preko oca, preko majke Poljak, ne znam ni ja šta sam. Žirovnjak”, šali se Pavlo.
Na područje Prnjavora Italijani su donijeli nove vrste vinove loze i krompir.
Doselili su se krajem 19. vijeka za vrijeme Austrougarske. Danas ih je u ovom mjestu oko 120. Nakon posljednjeg rata omladina je otišla trbuhom za kruho u matičnu zemlju.
Djeca su otišla poslije rata. Dobili smo dvojno državljanstvo i otišli su tamo da rade. Sada je po Italiji oko 500 Italijana porijeklom iz Štivora.
“Krajem 19. vijeka doselili su se i Ukrajinci. Bavili su se preradom drveta i ovim krajevima su cijenjeni kao vrijedan i radan narod”, dodaje Stjepan Moreti iz Udruženja Italijana Prnjavor.
“Ima jedna zgoda za Ukrajince. Pitao jedan mještanin Ukrajinca znaš li napraviti peć, ovaj je rekao da zna i kada je završio iznenadio se kako je dobro ispala s obzirom da je pravio prvi put. Ukrajinci se uvijek snađu i danas imate samo u Prnjavoru 17 preduzetnika Ukrajinaca”, navodi protojerej Petar Sitnik.
Sa dolaskom na ove prostore izgradili su i crkvu Preobraženja gospodnjeg. Srušena je u posljednjem ratu, a obnovljena 2000. godine. Ukrajinci su grko-katolici, poštuju istočne obrede, ali i Vatikan.
“Ukrajinci su okrenuti vjeri i dan danas sve više i više dolaze u crkvu”, ističe protojerej.
Ovog avgusta Česi su proslavili 120 godina od dolaska u Prnjavor.
“Trenutno ovdje ima oko 50 porodica Češkog porijekla”. otkriva Zdenka Hajek iz Udruženja Čeha Prnjavor.
Ukrajinci, Slovaci i Poljaci, Česi, Italijani… danas svi imaju istu domovinu.
“Pa, BiH. Tu sam se rodila”, kaže Hajek.
Imaju i iste probleme. Ekonomske. Što je i razlog odlaska u zapadne zemlje.
Sa dolaskom na ove prostore izgradili su i crkvu Preobraženja gospodnjeg. Srušena je u posljednjem ratu, a obnovljena 2000. godine. Ukrajinci su grko-katolici, poštuju istočne obrede, ali i Vatikan.