Svjetska banka u ovoj godini očekuje rast globalne privrede za 2,8 posto, dok je još u januaru prognozirala rast od 3 posto. To se navodi u najnovijem izvještaju te banke o ekonomskim izgledima u svijetu, objavljenom u srijedu.
U izvještaju se navodi da su niske cijene sirovina, posebno 40-postotni pad cijena nafte u prošloj godini, naštetile zemljama izvoznicima sirovina više nego što se očekivalo. Svjetska je banka, također, upozorila države da se pripreme za povećanje kamata u SAD-u, što će povećati troškove zaduživanja zemalja u razvoju.
“Mi u Svjetskoj banci upravo smo uključili signal za vezanje pojasa. Savjetujemo zemljama, posebno onima u razvoju, da vežu svoje sigurnosne pojaseve”, kazao je Kaushik Basu, glavni ekonomist Svjetske banke.
Istaknuo je da bi niže cijene sirovina trebale potaknuti globalni rast, pa je Svjetska banka zadržala procjenu rasta globalnog gospodarstva u idućoj godini za 3,3 posto.
No, smanjila je procjenu rasta zemalja u razvoju u ovoj godini s prethodnih 4,8 na 4,4 posto, ponajviše jer se očekuje recesija u Rusiji i Brazilu, te usporavanje rasta kineske privrede.
S druge strane, najviše će u 2015. porasti privreda Indije, smatra Svjetska banka, koja je povećala procjenu rasta te zemlje s prethodnih 6,4 na 7,5 posto.
Banka je povećala i procjenu rasta privrede eurozone u ovoj godini, s prethodnih 1,1 na 1,5 posto. Japan bi, pak, trebao zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,1 posto, dok je u januaru Banka očekivala rast od 1,2 posto.
Svjetska banka smanjila je i procjenu rasta američke privrede u ovoj godini s prethodnih 3,2 na 2,7 posto. Posljedica je to pada najveće svjetske privrede u prvom tromjesečju zbog loših vremenskih prilika, snažnog dolara, štrajka u lukama i smanjenja investicija energetskih kompanija zbog pada cijena nafte.
Zbog toga je Svjetska banka oprezna i po pitanju povećanja kamata američke središnje banke Feda.
“Da sam savjetnik Feda, preporučio bih da kamate poveća iduće, a ne krajem ove godine zbog nejasne privredne slike. Brine me što bi prerano povećanje kamata moglo izazvati promjene tečajeva i ojačati dolar, što ne bi bilo dobro za američko gospodarstvo, a imalo bi i negativne posljedica za druge zemlj”, zaključio je Basu, prenosi Hina.