Prihvaćeni zakoni određuju kamatne stope za depozite i mehanizam verifikacije štediša koji imaju pravo na povrat štednje. Također, utvrđeno je da će se potrebna sredstva uglavnom osigurati u državnim budžetima za 2016/17. godinu.
Slovenski parlament morat će u skladu s presudom Evropskog suda prijedlog zakona potvrditi najkasnije do 16. jula.
Stari devizni ulozi građana BiH i Hrvatske u Ljubljanskoj banci uglavnom su bili u tadašnjim njemačkim markama, ali i u drugim valutama. Konverzija vrijednosti u euro izvest će se prema deviznom tečaju od 1. novembra 1999. godine.
Depozit bi do kraja 1991. godine trebao biti okamaćen stopom koja je bila ugovorena sa štedišama, za 1992. godinu bila bi priznata stopa do 6 posto, dok bi za period poslije kamatna stopa bila 1,79 posto godišnje. Isplate bi trebale teći u ratama i to bi trajalo više godina.
Prema prijedlogu zakona kamatna stopa za 2016. godinu računala bi se prema kamati za depozite preko noći, a koje slovenska centralna banka određuje za depozite pravnih osoba