Portparol Kremlja Dmitrij Peskov se u tom periodu oglašavao manje nego što je uobičajeno, pa je javnosti ostalo da promatra i nagađa.
Tako su se pojavljivale informacije da je Putin ozbiljno bolestan, da se bori s mogućom smjenom vlasti, te da je napustio Rusiju kako bi prisustvovao rođenju djeteta.
Putin se ipak pojavio, prema očekivanjima, na sastanku s kolegom iz Kirgistana i tom prilikom je rekao da bi život bio dosadan kada ne bi bilo tračeva.
“Vjerovatno nikada nećemo saznati gdje je Putin bio tih deset dana, ali njegov blijed izraz lica sugeriše da se predsjednik Rusije suočio sa kratkotrajnom bolešću. Kako Kremlj i dalje ne želi da objavi konkretne informacije, iza cjelokupne drame može da stoji ništa više od običnog gripa“, konstatuje analitičarka Njuzvika Ema Ešford.
Ipak, vrijedi zapitati zašto je Putinov “nestanak“ izazvao toliku buru u javnosti.
“Putinova centralizovana vlast je prihvaćena i svi rutinski posmatraju Putina kao jedinog reprezentativca ruske spoljne politike. Njegov nestanak je implicirao mogućnost haosa u Rusiji“, dodaje Ešfordova.
Analitičarka Njuzvika konstatuje da je Putin zasigurno ključna figura u današnjoj ruskoj politici, da ima moć da vlada više nego bilo ko prije njega, čak i njegov prethodnik Boris Jeljcin.
“Ne možemo da predvidimo budućnost, ko je mogao da pretpostavi da će Jeljcinov izbor, mladi, gotovo nepoznati bivši obavještajac, biti toliko uspješan u vladavini sistemom ogrezlim u korupciji, koji je svakim danom sve dalje od demokratskih reformi?“, dodaje Ešfordova.
Prema njenom mišljenju, nije vjerovatno da bi Putinovo odsustvo iz kancelarije moglo da dovede do haosa u Moskvi.
“Nije moguće ni da njegova eventualna smrt kao rezultat donese prodemokratske ili prozapadne proteste poput onih koje smo vidjeli u Ukrajini. Moguće je jedno, da neko od njegovih bliskih saradnika preuzme funkciju i da nastavi njegovim putem. U najkraćem, Putinova Rusija neće promijeniti svoj put, čak i da Putin promijeni“, zaključuje Ešfordova.