Većina njemačkih poslodavaca od 1. januara je u obavezi da svojim radnicima isplaćuje najmanje 8,50 evra po satu, što će, kako sami poslodavci kažu, ugroziti veliki napredak na tržištu rada koji je ta zemlja postigla u posljednjoj deceniji.
Nedavno objavljena studija Inicijative za novu socijalno tržišnu ekonomiju, koju financiraju njemački poslodavci u metalnoj industriji i elektroprivredi, pokazuje da će zbog novog zakona bez posla ostati između 250.000 i 570.000 ljudi.
Pored masovnih otpuštanja, zakon o minimalcu će donijeti i povećanje cijena, jer je, prema anketi koju je sproveo Centar za istraživanje i analizu poslovnog ciklusa u Minhenu, više od četvrtine od 6.300 anketiranih firmi istaklo da su pogođeni uvođenjem minimalne plate, a 57 odsto njih je reklo da će morati da uvedu mjere za smanjenje troškova.
Njemačka je do sada bila jedna od sedam država EU koje nemaju zagarantovani minimalni dohodak, a ekonomisti po pravilu ističu da minimalac nije dobar za rast ekonomije i zapošljavanje, jer poslodavcima povećava troškove i otežava prilagođavanje uslovima na tržištu.
Prema očekivanju, različiti sektori će reagovati na različite načine, ali će najviše problema imati restorani i hotelska industrija, jer se oni u velikoj mjeri oslanjaju na niskokvalifikovanu radnu snagu koja trenutno zarađuje manje od 8,50 evra na sat.
U sektoru proizvodnje očekuje se da četvrtina poslodavaca primjeni otpuštanje, u trgovini će toj mjeri pribjeći trećina, dok će uslužni sektor pribjeći povećanju cijena, a otpuštanje će primjeniti svega 16 odsto poslodavaca.
Od 21 zemlje EU koje su i do sada imale propisanu minimalnu zaradu, Francuska je sa 9,53 evra po satu među onima sa najvećim minimalcem.
Oni su negativne posljedice toga ublažili ukidanjem nekih dodataka na plate i tako kompezovali troškove bez otpuštanja.