Power je navela čitav niz indicija koje dokazuju izravnu upletenost ruskih snaga u sukobu, upozoravajući da bi, “kada se ništa ne bi učinilo protiv te prijetnje, to skupo stajalo”.
Konstatirajući da se Rusija “oglušuje” na upozorenja Zapada u vezi Ukrajine, Power se upitala kako u takvim uvjetima uvjeriti druge zemlje u ruskom susjedstvu da im je sigurnost zajamčena.
“Pitanje je ne što možemo reći Rusima nego što možemo učiniti da slušaju”, kazala je
Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant također je osudio “izravno rusko vojno uplitanje” i zatražio od Moskve da “odmah povuče svoje vojne snage i oružje” s ukrajinskog teritorija.
On smatra da su “dokazi nepobitni”. Kao primjer je naveo satelitske snimke NATO-a raketnih sustava i ruskih specijalnih snaga Specnaz raspoređenih na istoku Ukrajine “već nekoliko mjeseci”.
S druge strane, ruski veleposlanik Vitalij Čurkin optužio je SAD da je u Ukrajinu poslao “na desetke savjetnika” te da ukrajinska vojska “bombardira civile” u područjima koja drže separatisti.
“Moja poruka Washingtonu je prestanite se miješati u unutarnja pitanja suverenih država”, rekao je.
Predložio je da Vijeće usvoji deklaraciju kojom bi zatražilo “trenutačni prekid vatre” i “širok politički dijalog” u Ukrajini.
Izvanredni sastanak VS UN-a zatražila je Litva.
NATO procjenjuje da se u Ukrajini bori više od tisuću ruskih vojnika, dok to Moskva odlučno niječe.
Vijeće sigurnosti zbog podjela u svojim redovima i ruskog veta do sada nije usvojilo nijedno službeno zajedničko stajalište o ukrajinskoj krizi, osim rezolucije o padu zrakoplova Malaysian Airlinesa u Ukrajini.