Najveći dio ove razlike, kaže on, se odnosi na agroindustrijske proizvode čiji je izvoz obustavljen.
Najilustrativniji i vrijednosno najdrastičniji je primjer mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je samo po osnovu prestanka izvoza proizvoda iz jednog tarifnog broja (TB 0401 – Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatnog šećera) izvoz smanjen za više od 30 miliona KM.
Ipak, od ulaska Hrvatske u EU mogu se uočiti i neke pozitivne posljedice po BiH, koje bi se na domaće tržište mogle odraziti tek u narednom periodu. To je prije svega veća zastupljenost domaćih proizvoda na bh. tršištu, ali i pronalazak novih tržišta u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma.
“Ulaskom Hrvatske u EU nije samo smanjen izvoz iz BiH u ovu zemlju, paralelno su smanjenje i vrijednosti uvoza ih Hrvatske u BiH onih proizvoda koji su izgubili bescarinski status, a među njima je ponovno najindikativniji ranije spomenuti tarifni broj (TB 0401), čija vrijednost uvoza je manja za oko 15,3 miliona KM” – kaže Gavran.
Gavran objašnjava dalje, obzirom da istodobno nije došlo do smanjenja potrošnje relevantnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine te da je najveći dio ovog smanjenog uvoza supstituiran povećanjem tržišnog učešća domaćih proizvoda, time je anuliran značajan dio izgubljenog izvoza.
Pozitivno od ulaska Hrvatske u EU na BiH, kaže Gavran, je i pritisak na domaće proizvođače i izvoznike da intenziviraju aktivnosti za prodor na nova tržišta, što su mnogi od njih uspješno učinili te preusmjerili dio ranijeg izvoza u Hrvatsku na tržište CEFTA 2006, kao i neka sasvim nova tržišta izvan regije.
“Kada se u budućnosti omogući povratak pomenutih bh. proizvoda na tržište Hrvatske, ukupan izvozni potencijal će im biti veći nego prije ulaska Hrvatske u EU. Domaći proizvođači nakon ulaska Hrvatske u EU su također povećali i prisutnost na domaćem tržištu i time pomogli ukupnom smanjenju deficita i poboljšanju strukture ponude” – tvrdi Gavran.