Skup je počeo emitovanjem tri filma o poplavama i reakciji
međunarodne zajednice, a konferenciju u zgradi “Šarlemanj” u središtu
briselskog Evropskog kvarta zvanično su otvorili komesar za proširenje
EU Štefan File, premijerka Slovenije Alenka Bratušek i ministar spoljnih
poslova Francuske Loran Fabijus.
Komesar File pri tom je istakao da odgovornost za obnovu od
poplava počiva pre svega na Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje treba da
se uključe u regionalne i evropske programe odbrane od prirodnih
nepogoda.
“Prevencija je jeftinija od sanacije posle nesreće.
Uvijek se isplate investicije u prevenciju”, rekao je File na otvaranju
donatorske konferencije za obnovu Srbije i BiH posle majskih poplava.
File je rekao da će donatori obezbijediti deo sredstava za obnovu, ali da
je na državama koje su pogođene poplavama odgovornost da ta sredstva
što bolje primjene i najavio da će za šest mjeseci biti održana
konferencija na kojoj će se ocijeniti kako su sredstva iskorišćena.
“Naša posvećenost vama će biti trajna, a za šest mjeseci ćemo
organizovati sljedeću konferenciju kako bismo vidjeli šta je urađeno od
onoga što je prikupljeno danas. Za EK je velika čast sto organizuje
konferenciju, ali je odgovornost za primjenu sredstava na koricnicima”,
rekao je File.
mogu očekivati i u budućnosti i da bi zbog toga na regionalnom nivou
trebalo napraviti sistem zašite.
“Srbija i BiH bi trebalo da se
uključe u evropski sistem civilne zaštite kako bi se usovjila najbolja
praksa, harmonizovale procedure sa državama članicama EU i na taj način
razvile kapacitete za sopstvene mehanizme zaštite”, rekao je File.
File je rekao da je EK brzo odgovorila na zahtjeve Srbije za velikom
humanitarnom pomoći i da je to bila najveća operacija te vrste od kad je
je uspostavljen sistem civilne zaštite u EU.
On je precizirao
da su 23 države članice ponudile pomoć, borodove, helikopetere, a
poslato je 800 radnika u Srbiju i BiH tokom operacije i zahvalio i
državama van EU koje su pokazale solidarnost i ponudile hitnu pomoć.
Evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije
Kristlina Georgieva poručila je da Srbija i BiH nisu same u suočavanju
sa posljedicama majskih poplava i da je EU spremna da pomogne.
“Vidjela sam svojim očima posledice poplava”, rekla je Georgijeva na
otvaranju donatorske konferencije i podsetila da je EU preko svoje
službe za hitne reakcije odmah reagovala.
Ona je rekla da su spasilačke ekipe “učinile čuda” i da mnogi nisu spavali po 48 sati.
“U BiH smo zatrpali preko sto metara duboku rupu, a u Srbiji smo spasli ključno energetsko postrojenje”, ukazala je komesarka.
“Možemo da poručimo: niste sami”, poručila je Georgijeva učesnicima konferencije na našem jeziku.
Ona je upozorila da se zbog globalnog otopljavanja mogu očekivati nove nepogode i da se na to treba pripremiti.
“Evropa je u posljednjih 13 godina imala poplava koliko za prethodnih
200”, ukazala je komesarka, uz uvjerenje da se evropske zemlje zajedno
mogu uspješno suprotstaviti svakoj situaciji.
Delegaciju Srbije predvodi predsjednik Srbije Tomislav Nikolić,
delegaciju Bosne i Hercegovine predsedavajući Predsedništva Bakir
Izetbegović, koji su se takođe obratiti učesnicima skupa.
Predsjednik
Srbije Nikolić je u u Briselu prenio da, po procjeni koju je Vlada Srbije
sačinila u saradnji sa EU i UN, šteta od poplava je milijardu i po evra.
Izetbegović je poručio da će obnova poslije katastrofalnih majskih
poplava biti moguća samo ako se bude radilo zajedno i zahvalio na
solidarnosti i podršci.
“Prirodna katastrofa koja nas je
zadesila nije poznavala granice, ali ni odgovori vlada nisu poznavali
granice. Bilo je saradnje i solidarnosti tokom poplava, a ona se
nastavila i kad se voda povukla”, rekao je on.
Izetbegović je
naveo da su prethodnih godina uloženi veliki napori kako bi odnosi u
regionu bili poboljšani i ocijenio da je trenutno saradnja na Zapadnom
Balkanu na nivou kakav do sad nije viđen.
“Poplave koje su nas pogodile pokazuju da u budućnosti moramo da radimo ruku pod ruku”, rekao je Izetbegović.
On je naveo da su ukupne ekonomske posljedice poplava u BiH
procijenjene na 2,1 mijardi evra, što je, kako je naveo, 15 odsto ukupnog
BDP u BiH, dodajući da su najviše pogođeni privatni sektor,
poljoprivreda, transport.
On je takođe rekao da je više od 80
opština pogođeno poplavama i klizištima, a da je više od 100.000 građana
moralo da napusti svoje domove.
“Potreban je hitan odgovor kako ljudi ne bi dočekali zimu van svojih kuća”, rekao je Izetbegović.
Prema njegovim riječima, vlada BiH će raditi na tome da finansijska pomoć
koju dobiju bude korišćena transparetno, brzo i efikasno.
Izetbegović je rekao i da je Bosni i Hercegovini mjesto u Evropi, koja
je, kako je rekao, “naša zajednička kuća” i da je potrebno ubrzati
proces pristupanja te zemlje EU, ističući da je BiH spremna da ispuni
svoje obaveze na tom putu.
Izetbegović je zahvalio na humanitaronoj pomoći koja je stigla iz država i organizacija širom svijeta.
Na konferenciji učestvuju i brojni zvaničnici iz evropskih država, SAD,
Japana i predstavnici međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene
nacije, Svjetska banka, EBRD, OEBS…
Administratorka Programa
Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Helen Klark poručila je da će UN u
potpunosti podržati napore Srbije i BiH za obnovu poplavljenih područja i
pozvala međunarodnu zajednicu da im pomogne u tome.
Obraćajući
se učesnicima Donatorske konferencije u Briselu, Klark je rekla da se
lično uvjerila u teške posljedice poplava u Srbiji i ocijenila da prioritet
međunarodne zajednice treba da budu mjere kojima će da se zaštite
zajednice i vitalni infrastrukturni i proizvodni kapaciteti za budućnost
u Srbiji i BiH.
“Jasno je da je u Srbiji i BiH nužan brz napredak kako bi se
zadovoljile potrebe najranjivijih građana kada je riječ o njihovim
domovima, sredstvima za život i osnovnim potrebama prije početka hladnih
zimskih mjeseci”, rekla je ona.
“Obje zemlje imaju sada priliku
ne samo za obnovu, već i da postave temelje za odbranu od prirodnih
katastrofa u budućnosti, a za to im je obema potrebna podrška
međunarodne zajednice”, istakla je Klark.
“Sistem UN je spreman
da u potpunosti učestvuje u pružanju podrške kada je riječ o
kratkoročnim, srednjeročnim i dugoročnim potrebama za oporavak Srbije i
Bosne i Hercegovine”, naglasila je ona.
Podsjetivši da su obe
zemlje suočene sa finansijskom krizom, ona je istakla da je sada vrijeme
da se pokaže prijateljstvo na djelu.
“Ova kriza nas je podsjetila
koliko je važna regionalna saradnja među zemljama Zapadnog Balkana za
unapređenje integrisanog i efikasnog sistema prevencija poplava i
upravljanja vodama radi sprečavanja takvih katastrofa u budućnosti”,
istakla je ona.
Klark je prenijela poruku solidarnosti generalnog
sekretara UN Ban Ki Muna koji je izrazio nadu da će konferencija
unaprediti napore za podršku ljudima u Srbiji i BiH kako bi mogli da
nastave sa svojim životima i obnove poplavljeno.
“Poplave u
maju su neuobičajene i stavile su postojeće kontrolne sisteme na test
krajnje izdržljivosti. Sada, kao što je u svojoj poruci ovom skupu danas
naveo generalni sekretar UN ‘izuzetne i nepredvidljive vremenske
prilike vode ka sve eksremnijim poplavama svuda u svijetu'”, rekla je ona.
Iz tog razloga, kako je navela, od vitalnog je značaja da mjere
za smanjenje rizika od prirodnih nepogoda zauzmu visok prioritet kao
odgovor na ove poplave, jer, kako je upozorila, područja u Srbiji koja
je juče obišla biće opet poplavljena.
Agendom je predviđeno da donatorska konferencija traje do 19 sati.