Premijer Federacije BiH
Nermin Nikšić u nekoliko navrata je ove godine najavljivao uspostavljanje novog
odjela pri Federalnom tužilaštvu, a koji bi se bavio isključivo korupcijom i
organizovanim kriminalom.
Početkom jula je kazao kako
je razgovarao s predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) kako
bi se konačno započelo formiranje posebnih odjela Federalnog tužilaštva i
Vrhovnog suda FBiH koji će se baviti navedenim.
Policija podnijela samo šest
izvještaja Tužilaštvu za godinu dana, samo jedna iz oblasti visoke korupcije
Bosna i Hercegovina godinama ima
problem s korupcijom. Procesuiranje tzv. visoke korupcije je gotovo
nezabilježeno. Optužnica iz ove sfere je jako malo, a sve dok je tako, javni novac
će se nastaviti trošiti protivno interesu građana, a javna preduzeća će sve
više ići ka propadanju.
Da li bi pomoglo formiranje
novog tužilačkog tijela, ovog puta na nivou jednog entiteta, zavisi od više
faktora. Da bi “federalni uskok”, kako ga u javnosti najavljuje premijer
Nikšić, dao pozitivne efekte prije svega će se morati promijeniti odnos
policijskih agencija prema tužilaštvima.
“Ako postoji volja u
tužilačkim i policijskim organima da se bave tim pitanjem, mogu se baviti i bez
uspostave takvog odjela. Niko ih u tome ne sprečava. Nažalost, protekle godine
je bilo svega šest prijava od policijskih agencija, kada je u pitanju ta vrsta
korupcije. Sada se opravdano može postaviti pitanje zašto će nam još jedan novi
organ kada i ovi koje imamo ne rade ništa po tom pitanju”, ističe za Buku Zlatko
Miletić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH i bivši direktor Federalne
uprave policije.
Navodi kako postoji bojazan
da će se izdvojiti novac za formiranje novog odjela, a da ni on neće raditi kao
ni postojeći.
“Na državnom nivou, pa ako
hoćete i na entitetskom, ima dovoljno institucija koje se mogu pozabaviti tim
pitanjem. Naravno, ja se slažem da, ako im treba pomoć, da se prime ti tužioci
koji će se isključivo baviti visokom korupcijom. Ali, oni trebaju da garantuju
efikasnost svog rada, jer u konačnici građani Federacije, ili na državnom nivou
građani Bosne i Hercegovine, plaćaju te iste sudije, tužitelje i policajce da
se bave svojim poslom. Postoji odjel pri Tužiteljstvu BiH kojem je visoka korupcija
opis posla. Imamo Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) gdje ima takav
odjel. Imamo i Agenciju za sprečavanje korupcije koja nije izvršni organ, ali
se bavi izradama strategija. Dakle, imamo dovoljno organa i u entitetima koji
treba da se bave tim pitanjem, a imamo i tužitelje. Postavlja se pitanje šta oni rade”, govori
nam Miletić.
Esad Fejzagić, dugogodišnji tužilac i državni sudija, a sada
advokat, smatra kako bi novi tužilački odjel mogao biti koristan, ali uz
ispunjenje nekoliko uslova.
“Treba napomenuti jednu
činjenicu, a to je da je Tužilaštvo BiH nadležno za gonjenje krivičnih dijela
po članu 7. Zakona o Sudu BiH kada su u pitanju konkretno državni službenici.
To se odnosi, recimo, na Vijeće ministara, Graničnu policiju, UIOBiH, SIPA, to
su te neke državne agencije gdje je Tužilaštvo BiH nadležno. Međutim, kada je u
pitanju posebni odjel Federalnog tužilaštva, tu bi trebalo da bude mnogo više
posla, jer su tu institucije s područja Federacije na svim nivoima, od opštine
do Federacije, gdje god ima mogućnost da se napravi krivično djelo”, naglašava
za Buku Fejzagić.
Tužilac je vođa, ali
policija ima moć
On napominje kako su pojedina
kantonalna tužilaštva preopterećena predmetima iz oblasti privrednog kriminala,
te da je to još jedan od razloga zbog kojih bi novi odjel pri Federalnom
tužilaštvu mogao biti od koristi.
“Kantonalno tužilaštvu u
Sarajevo je preopterećeno ogromnim brojem predmeta iz oblasti privrednog
kriminala i korupcije, u odnosu na sva druga tužilaštva – neuporedivo. Po broju
i po složenosti predmeta ništa ne zaostaju za Državnim tužilaštvom, mislim da
imaju čak mnogo veći broj predmeta. Ukoliko to stvarno budu najbolji i
najsposobniji kadrovi, moglo bi biti neke koristi od novog federalnog odjela.
Kriteriji postoje, ali uvijek, u svakom izboru se provuče poneki kandidat koji
ne bi trebao”, podvlači advokat.
No, i u slučaju da u novi
tužilački odjel dođu najbolji tužioci, postoji jedna prepreka na koju
tužilaštva ne mogu utjecati. Radi se o pasivnom odnosu policijskih agencija u
istraživanju koruptivnih radnji.
“Ništa tužilac ne može
uraditi bez policijskih agencija. Iako je tužilac po Krivičnom zakonu lider i
vođa istražnog tima, ali tužilac koji ima desetine ili stotinu predmeta ne može
puno uraditi. Tužilac može izdati nalog da se nešto provjeri i on ide na drugi,
treći predmet. Jednostavno, policija je gospodar prikupljanja dokaza. Tužilac
može nešto korigovati, naknadno zahtijevati, ali objektivno postoji ogromna
mogućnost da policijski organi iz raznih razloga ne urade svoj posao. Mnogi
kažu da je to zbog političkog utjecaja, ali ja se ne bih upuštao u nagađanje.
Ali, činjenica je da je policija ta koja je prva koja bi trebala da radi na
otkrivanju koruptivnih radnji i takvih vrsta krivičnih djela”, objašnjava
Fejzagić.
Policijske agencije pod
političkom kontrolom
S druge strane, Miletić je
uvjeren kako policijske agencije ne rade kvalitetne istrage zbog političkog
utjecaja.
“Policijske agencije su pod
direktnim negativnim političkim utjecajem pojedinaca i grupa koje sve čine da u
konačnici oni ne bi bili procesuirani za zlodjela iz domena privrednog kriminala.
Suština je da se policijski i tužilački organi učine neovisnim. Suština je da
političke elite u BiH dignu ruke s ovih
organa. Oni moraju shvatiti da ne mogu rukovoditi tim organima, birati ko će
biti prijavljen i za šta. Niko me ne može ubijediti da u ovoj zemlji nema
kriminala s obzirom da smo mi treći u Evropi po korupciji, iza Rusije i
Ukrajine. Peti smo po organizovanom kriminalu. I sada mi na sve ovo dobijemo
samo šest prijava od policijskih agencija u 2022. godini, a imamo desetine
policijskih agencija. To je statistički sramotno, da ne ulazimo u suštinu”,
potcrtava Miletić.
Dodaje kako nije problem da
se formira novi tužilački odjel, ali da neko mora garantovati da će novi
tužioci imati šta raditi.
“Ko će njima dostavljati
prijave i po kojem osnovu? Imamo 16 policijskih agencija u Bosni i Hercegovini,
dakle imamo veći broj agencija nego što je dostavljen broj prijava tužilaštvu
za godinu dana. Poražavajući podatak. Možda će novo tijelo biti depolitizirano,
ko zna. Ako neko bude garantovao da će imati direktnu saradnju s njima i da će
napraviti nešto na tom polju, nemam ništa protiv. Da li je policijski organ
koji dostavlja podatke osposobljen za to? Sve su to pitanja”, kaže Miletić.
Prema njegovim riječima, rad
pravosudnih institucija se ne može generalizirati, jer postoje one koje aktivno
rade, ali i one koje ne rade ništa.
“Vidim da Kantonalno
tužiteljstvo u Tuzli radi nešto bolje od
ostalih. To je moj dojam, ne mora značiti da je tačno. Sušta suprotnost je
Tužilaštvo HNK, gdje se ništa ne radi godinama. Ima stotine predmeta koje
niko nije ni dohvatio. Od Aluminija do uništavanja Partizanskog groblja, od
nasilničkog ponašanja, do političke korupcije. Da ne govorim o kriminalu kada
su u pitanju fiskalne kase, tu još niko nije odgovarao. Te su istrage u Zenici
i Sarajevu završene skroz, ljudi već presuđeni. Sjećamo se šta je Finansijska
policija FBiH našla u Aluminiju. E, zato su je i ukinuli. Izmjenom zakona prije
nekoliko godina su Finansijskoj policiji oduzeli određene nadležnosti i
pripojili ih Poreznoj upravi, a Finansijskoj policiji ostavili neku bezveznu
nadležnost koja ima veze s međunarodnim obavezama”, podsjeća Miletić.
Kad počnete raditi, vlast
vas ukine
Izmjene Zakona o
računovodstvu i reviziji FBiH o kojima govori Miletić usvojila je prošla
federalna vlast predvođena strankama SDA, SBB i HDZ. Zastupnici i delegati u
Parlamentu FBiH usvojili su štetne izmjene zakona početkom 2021. godine i mnogi
su tada smatrali da se to čini zbog svega što je Finansijska policija otkrila u
javnim preduzećima.
“Ako uzmete za primjer
Aluminij, ili neke druge firme po Sarajevu, na stotine vrlo objektivnih i
pouzdanih prijava su ljudi napisali, a to nikad niko nije pogledao. To je
zapanjujuće. Dakle, Finansijsku policiju su ukinuli da bi im se osvetili jer su
radili svoj posao”, zaključuje Miletić.