Iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke ističu da katastrofalne posljedice poplava koje su zadesile područja Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske opominju da se koncept prostornog planiranja i upravljanja vodama mora radikalno izmijeniti ukoliko želimo da u budućnosti izbjegnemo slične posljedice po ljude, materijalna dobra i životnu sredinu.
Miodrag Dakić, Koordinator programa Energija i klimatske promjene rekao je da Centar uz podršku 21 udruženja traži od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske da produži javnu raspravu o Nacrtu izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine, a koja je planirano da završi 26. maja.
Smatraju da postoje najmanje dva suštinski važna razloga za produženje javne rasprave:
1. Građani, udruženja, jedinice lokane samouprave uprave i drugi pravni subjekti na područjima pogođenim poplavama, u trenutnim vanrednim i tragičnim okolnostima, nemaju mogućnost da na odgovarajući način učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu dokumenta. Takođe, mnoga fizička i pravna lica sa područja koja nisu pretrpjela velike štete od poplava, u ovom periodu aktivno učestvuju u pomoći područjima koja su pogođena poplavama.
2. Razmjeri posljedica od trenutnih poplava, tj. one posljedice koje su već sada vidljive, pokazuju da se dosadašnji koncepti upravljanja prostorom, a posebno upravljanja vodama i zaštite od voda moraju dobiti mnogo više prostora za javnu i stručnu raspravu, te da se što prije usvoje razmotre alternative postojećim modelima. Prilagođavanje na posljedice klimatskih promjena mora da dobije značajnije mjesto u Prostornom planu Republike Srpske do 2025. godine.
Zbog svega navedenog, traže da se javna rasprava produži do kraja avgusta, te da se u javnu raspravu na odgovarajući način uključe svi oni kojima imaju želju, znanja i nadležnosti da o ovim temama raspravljaju.
Ovom prilikom pozivaju sve građane u Bosni i Hercegovini da se aktivno uključe u akcije pomoći žrtvama poplava i čišćenja poplavljenih područja, obzirom da smo na ivici humanitarne i ekološke katastrofe.
“Sada je najvažnije hitno djelovati, a o odgovornosti za propuste nadležnih institucija i pojedinaca će se morati provesti detaljna istraga”, kažu iz Centra za životnu sredinu.
Spisak udruženja koja podržavaju inicijativu:
– Udruženje gljivara i ljubitelja prirode, Mrkonjić Grad
– Eko-Leonardo, Priboj
– Agrarni informativni centar, Banjaluka
– UNSA Geto, Banjaluka
– CPI Fondacija, Sarajevo
– Helsinški parlament građana Banjaluka
– Ekološka koalicija unskog sliva / Kancelarija Prijedor
– Sanus, Prijedor
– Agencija za razvoj i saradnju Cerebra, Banjaluka
– Ronilački klub Sana, Prijedor
– Dar prirode, Novi Grad
– Green Tour, Sarajevo
– Ekološki pokret “Zelenkovac”, Mrkonjić Grad
– Udruženje Vrbljanaca, Banjaluka
– Planinarsko drustvo Čičak, Čelinac
– ToPeeR, Doboj
– Centar za menadžment, razvoj i planiranje – MDP, Doboj
– Oštra nula, Banjaluka
– Centri civilnih inicijativa
– Omladinski komunikativni centar, Banjaluka
– Udruženje Most, Gradiška